Znamenite ličnosti i epski junaci u Ogledalu srpskom: Kako je NJegošev opus usađen u srpskom narodu

Veliša Kadić

14. 06. 2020. u 08:25

Institut za srpsku kulturu iz Nikšića publikovao delo između čijih korica Lovćenski Tajnovidac otkriva mnoge tajne

Знамените личности и епски јунаци у Огледалу српском: Како је Његошев опус усађен у српском народу

Korice "Ogledala srpskog", izdanje knjižare "Jovanović-Vujić" iz Beograda

"OGLEDALO srpsko", sa više od šezdeset epskih pesama, samo je jedno od grandioznog stvaralačkog opusa Petra II Petrovića Njegoša, koje je duboko usađeno u narodu srpskom. Iz pera Ljubomira Milutinovića i Budimira Aleksića izašlo je delo "Znamenite ličnosti i epski junaci u Ogledalu srpskom", u izdanju Instituta za srpsku kulturu iz Nikšića, između čijih korica Lovćenski Tajnovidac otkriva mnoge tajne koje je iza sebe ostavio. Posebno mesto zauzimaju likovi koji su obeležili jedno vreme, a zaokupili njegovu pažnju, poput Mima Karadžića, Jakše Gačanina ili Vasilja Kandića, Vuka Lopušine, Nikca od Rovina, Petra Vujačića, Tomaša Dragovića, Vukote Mrvaljevića, Vuka Mandušića, Vuka Tomanovića...

NjEGOŠ je za "Ogledalo" uzeo jedino ono što su imale Crna Gora i Srbija - Višnjićeve pesme o Karađorđijevoj vojni, koje je preuzeo iz Vukovih knjiga i pesama, ali i iz Milutinovićeve "Pjevanije".

- Svoj antologijski zbornik srpskih narodnih pesama Njegoš je naslovio u inverziji "Ogledalo srbsko" i s fonološki tačnim pisanjem korena (srb). S tim u vezi, podsetićemo da je Njegoš jedino pesmu "Srbin Srbima na časti zahvaljuje" štampao u svemu po Vukovom pravopisu, sa j-lj-nj, ali nije mu se dalo, kako kaže Milan Rešetar, Srbin katolik iz Dubrovnika, da napiše srp-. Njegoš tu piše "Srbstvo, veseljem srbskim, O vi Srbi svud li srbstvujete". Pesma je, inače, posvećena Srbima katolicima iz Kotora. Naši autori su, naravno, uzeli naslov prema drugom, cetinjskom izdanju, sa snimkom korice tog izdanja na svojoj korici, i u toj pojedinosti držeći se Vuka. To su učinili kako bi se i čitavoj ovoj svojoj dragocenoj knjizi držali ortografskog standarda. To je jedno podsećanje - kaže recenzent profesor dr Radmilo Marojević. - Drugo podsećanje, u predgovoru zborniku radova "Njegoš i crnogorci" (1963), Lazo M. Kostić piše: "Njegoševa su dela tako velika da se isplati istražiti svaki detalj i objašnjavati svaku, ma i beznačajniju, misao u njegovim pesmama. Ko god tu nešto korisno doprinese njihovom razbistrivanju i propagiranju, on čini za srpsku nauku i srpsku naciju korisno delo. Zato je jednovremeno i čast i zadovoljstvo svima koji se mogu baviti Njegošem."

DANIJELA Dojčinović, recenzent ovog vrednog dela, ocenjuje da srpska književnost stoji na nekoliko čvrstih stubova.

- Petar II Petrović Njegoš, pravoslavni episkop i poglavar crnogorski, sa pravom se smatra jednim od njih. Ovaj pesnik-filozof najdirektnije je bio vezan i za srpsku narodnu tradiciju, koju je veoma poštovao i na koju se oslanjao. Takvo interesovanje kao rezultat imalo je i delo - zbirku pod nazivom "Ogledalo srpsko", kojim su se kompetentno i akribično bavili Ljubomir Milutinović i Budimir Aleksić - kaže Dojčinovićeva. - Ovo izdanje donosi iscrpan prosopografski popis koji uveliko olakšava prohodnost kroz Njegoševo delo.

Autori Budimir Aleksić i Ljubomir Milutinović

"OGLEDALO" PRE "LUČE"

PETAR II Petrović Njegoš pripremio je i izdao "Ogledalo srpsko" 1845. godine, pošto je napisao "Luču mikrokozma" i započeo pisanje "Gorskog vijenca". Njegoš je za "Ogledalo" preuzeo 23 pesme, dok je njih 38 mnogo drugačije ili novije - kaže autor Budimir Aleksić. - Njegoš je preuzeo pesme iz Vukove treće knjige Lajpciškog izdanja 1823, iz "Istorije Crne Gore od iskona do novijeg vremena" Sime Milutinovića Sarajlije 1835. godine, iz zbirke "Pjevanija crnogorska i hercegovačka" 1837. i iz cetinjskog časopisa "Grlica" za 1836. i 1837. Njegoš nije pomenuo imena pesnika pevača, čijim se pesmama poslužio. U pesmama koje je preuzeo od Vuka uveo je slovo "h".







Pratite nas i putem iOS i android aplikacije