PUTIN NAJAVIO ISTORIJSKI PREOKRET: Oglasio se o samitu Rusije, SAD i Kine
RUSIJA nije započela rat u Ukrajini, već pokušava da okonča osmogodišnja borbena dejstva, izjavio je Vladimir Putin na kraju samita APEK-a u Šendženu.
Foto: Maxim Shemetov / AFP / Profimedia
Poručio je da će Moskva odgovoriti na udare na Krimski most i da posle njih neće pregovarati, a ruske zahteve o evropskoj bezbednosti nazvao je zakonitim.
Odgovor na udare Kijeva
Krimski most je isključivo civilni objekat i ne koristi se za prevoz nafte i municije. „Krimski most ne koristimo ni za prevoz vojne tehnike ni za transport municije. Nismo prevozili čak ni naftu i naftne derivate. To je isključivo civilni objekat.“
Ruski odgovor na napade na Krimski most biće „daleko bolniji od onoga što je kijevski režim učinio mostu“.
„Sada sa svih strana čujemo: ‘Molimo vas da prestanete, hajde da se dogovorimo — ili da uspostavimo primirje na moru ili da ne gađamo energetske objekte’. Iskreno govoreći, razgovarao sam o tom pitanju sa kolegama iz Saveta bezbednosti i zamolio sve da razmisle i da se vratimo tom pitanju u nadi da bismo možda mogli nešto da dogovorimo. Ali posle udara na Krimski most nećemo se dogovarati. Odgovorićemo na te udare.“
Krimski most biće obnovljen. „Most ćemo, naravno, obnoviti.“
Železnički deo Krimskog mosta već je obnovljen. „Tamo su zapravo dva mosta — drumski i železnički. Drumski je ozbiljno oštećen, a železnički je, koliko znam, već obnovljen.“
Novinari Bi-Bi-Sija trebalo bi da obrate pažnju i na ukrajinske udare na ruske energetske objekte i tankere. „A sada o našim udarima. Zar niste primetili udare na Krimski most, na isključivo civilni objekat? Kako to niste primetili? Zamolio bih vas da na to obratite pažnju. Kao i na četrdesetodnevnu operaciju udara na ruske energetske objekte i naše tankere, koju je Kijev najavio 4. juna ove godine. Zar to nisu udari? I te kako ozbiljni udari. Zato bi tvrdnja da je to isključivo inicijativa ruske strane bila, u najmanju ruku, nekorektna i netačna.“
Kijevski režim naneo je štetu Rusiji tokom svojih „40 dana“, ali su odgovori Moskve „bili daleko bolniji za režim nego njegov pokušaj da nanese štetu našoj ekonomiji“.
Spremnost za nastavak pregovora o Ukrajini
„Rusija je zainteresovana za okončanje sukoba u Ukrajini.“
Rusija je spremna za nastavak trilateralnih pregovora o rešavanju sukoba u Ukrajini, ali nije utvrdila nikakve rokove. „Spremni smo za nastavak tog dijaloga, ali nismo utvrđivali nikakve rokove.“
SAD „uporno traže“ od Rusije da pristane na učešće evropskih saveznika Kijeva u pregovorima o rešavanju sukoba u Ukrajini.
Nema nepremostivih prepreka za postizanje dogovora o Ukrajini. „Ne vidim nikakve nepremostive prepreke za postizanje dogovora.“
Arhitektura evropske bezbednosti
Ruski zahtevi u pogledu evropske bezbednosti nisu detaljno formulisani, ali su zakoniti. „Što se tiče naših zahteva (u pogledu evropske bezbednosti) i ostalog, nismo ih detaljno formulisali, ali su svi oni, naravno, zakoniti.“
Rusija ne namerava da bilo šta žrtvuje prilikom izgradnje evropske bezbednosne arhitekture, već će tražiti kompromise, koji su „sasvim mogući“. „Ne nameravamo ništa da žrtvujemo, nameravamo da tražimo kompromise. Čini mi se da su oni sasvim mogući.“
Rusija je spremna da na radnom nivou razgovara o svojim zahtevima u pogledu evropske bezbednosti. „Što se tiče zahteva, život ide svojim tokom. Postoje neka pitanja i neki naši zahtevi koji možda danas više nisu aktuelni, ali smo razgovarali o tim, po mom mišljenju, problematičnim temama. Spremni smo da o tome razgovaramo sa našim partnerima na radnom nivou.“
Rusija priznaje da Ukrajina ima pravo na bezbednost, a isto pravo ima i Rusija. „Znate, suština je u bezbednosti i Rusije i Ukrajine. Priznajemo da Ukrajina ima pravo na bezbednost, kao i Rusija. Samo što niko ne želi da razgovara o bezbednosti Rusije, a to je za nas, blago rečeno, suštinsko pitanje.“
Rusiji sada pokušavaju da pripišu krivicu za probleme sa evropskom bezbednošću, „ali uzroci su drugačiji“.
Moskva je diplomatskim kanalima predložila Evropljanima da dođu u Rusiju i iznesu svoje stavove o obezbeđivanju bezbednosti u regionu, „a nakon toga ćemo odlučiti u kom formatu ćemo nastaviti dijalog sa Ukrajinom“.
Bilo bi čudno razgovarati o „bezbednosti Evrope bez same Evrope“, a Rusija se ne protivi učešću Evropljana u pregovorima.
Kompromisi o Ukrajini
Američka strana predložila je kompromise za rešavanje sukoba u Ukrajini, a Rusija ih je prihvatila u Enkoridžu. Pitanje je, međutim, da li Kijev i Evropa žele da ih prihvate. „Što se tiče kompromisa, naravno da postoje. Kako da ne. Predložila ih je američka strana. Mi smo te kompromise prihvatili u neizmenjenom obliku, uključujući i u Enkoridžu. Dakle, oni postoje i mi smo ih podržali. Pitanje je da li druge strane u sukobu — Ukrajina i, u ovom slučaju, njeni evropski sponzori — žele da prihvate te kompromise? Odnosno, da li žele da mirnim putem postignu dogovor o okončanju borbenih dejstava, o okončanju rata?“
Kijev i njegovi evropski saveznici za sada ne prihvataju kompromisne korake koje su SAD predložile za mirno rešavanje sukoba u Ukrajini, ali to može da se promeni. „Pitanje je da li druge strane u sukobu — Ukrajina i, u ovom slučaju, njeni evropski sponzori — žele da prihvate te kompromise. Odnosno, da li žele da mirnim putem postignu dogovor o okončanju borbenih dejstava, o okončanju rata. Sudeći po onome što vidimo, u ovom trenutku — ne. Ali videćemo, sve teče, sve se menja.“
„Ako ukrajinske vlasti i njihovi evropski sponzori shvate tu realnost, onda će biti ostvareni i kompromisi o kojima smo razgovarali i koje sam pomenuo.“
„Besmisleno je da pojedini naši partneri u pregovorima traže način da nas pomere tamo kuda nikada nećemo pristati da se pomerimo. Mislim, između ostalog, i na teritorijalna pitanja.“
Svi učesnici procesa rešavanja ukrajinskog sukoba moraju da polaze od realnosti. „Svi moraju da polaze od realnosti — i mi i oni s kojima pokušavamo da se dogovorimo o okončanju svih kriza, uključujući i onu u Ukrajini.“
Nespremnost Kijeva za mir
Kijev ne želi prekid borbenih dejstava jer bi oni koji su na vlasti u tom slučaju odmah morali da izađu na izbore, a sadašnji režim ne bi mogao da zadrži vlast. „Stiče se utisak da sadašnje vlasti u Kijevu ne žele nikakav prekid borbenih dejstava jer bi odmah morale da izađu na izbore.“
Sadašnji ukrajinski režim mogao bi da zadrži vlast „verovatno jedino grubim nameštanjem svega“.
Kijevski režim razume da bi gubitkom vlasti izgubio i prihode od zapadne pomoći.
Za postizanje mira u Ukrajini potrebna je samo politička volja. „Ne vidim tu ništa izuzetno složeno. Potrebna je samo politička volja.“
Osnovni uzroci ukrajinskog sukoba
Rusija nije započela rat u Ukrajini, već pokušava da okonča borbena dejstva koja su trajala osam godina. „Nismo mi započeli rat i uopšte nismo započeli nikakav rat. Ali osam godina trajala su borbena dejstva, zapravo rat. Mi samo pokušavamo da ga okončamo.“
„Sve je počelo time što su nove vlasti pokrenule vojnu operaciju u onim oblastima jugoistoka Ukrajine koje nisu priznale rezultate tog prevrata. Osam godina, osam godina pokušavali smo da rešimo tu krizu na jugoistoku Ukrajine, a kijevski režim je tokom svih tih osam godina sprovodio neke vojne aktivnosti.“
Stanovnici Donbasa proglasili su nezavisnost od Ukrajine 2014. godine u potpunom skladu sa prvim članom Povelje UN. „Želim još jednom da podsetim da su ljudi koji su živeli na tim teritorijama i koji tamo žive i sada to učinili u potpunom skladu sa prvim članom Povelje Ujedinjenih nacija. Učinili su to u potpunom skladu sa međunarodnim pravom. Tek nakon toga smo mi, i to posle izvesnog vremena, posle osam godina, priznali njihovu nezavisnost, zaključili sa njima sporazum o uzajamnoj pomoći i počeli da im pružamo tu pomoć u okviru našeg međudržavnog sporazuma.“
Rusija je priznala republike Donbasa tek nakon što je Kijev javno saopštio da ne namerava da sprovodi dogovore.
Želja Ukrajine da još neko vreme zadrži preostalih 10 odsto Donbasa pod svojom kontrolom je besmislena.
NATO
Rusiju su „prevarili“ obećanjima da se Severnoatlantska alijansa neće širiti na istok, a na kraju su stigli do Ukrajine. „Moram da vas vratim u 1991. godinu, kada su nam obećavali da neće širiti NATO na istok. Tadašnji generalni sekretar rekao je da Rusija u jedno može da bude potpuno sigurna — da ‘neće biti učinjen nijedan korak ka istoku kada je reč o širenju NATO-a’. Generalni sekretar bio je, inače, predstavnik Savezne Republike Nemačke, više se ne sećam prezimena, nije važno. Ali tada su nas prevarili, a onda je krenulo — pet ili šest talasa širenja, i na kraju su stigli do Ukrajine.“
Rusija se više puta protivila ulasku Ukrajine u NATO, ali stav Moskve nije uziman u obzir. „Izvinite, baš ih je bilo briga za naše mišljenje jer su smatrali da sa Rusijom više nema o čemu da se dogovara, već da je treba samo pritiskati.“
Bivši ukrajinski predsednik Viktor Janukovič protivio se ulasku zemlje u NATO i zato je „srušen“. „Zašto stalno skrećemo pažnju na državni prevrat u Ukrajini? Delatnost predsednika Janukoviča može se ocenjivati na različite načine... Ali on je bio protiv ulaska Ukrajine u NATO. Srušili su ga državnim prevratom. I odmah se pojavila teza o ulasku Ukrajine u NATO.“
(sputnikportal.rs)
BONUS VIDEO - Dragijevića i Jankovića dovode u sud na pripremno ročište za ubistvo Danke Ilić
Preporučujemo
POZNATI SVETSKI EKONOMISTA: Otkrio o čemu je razgovarao sa Putinom na samitu APEK-a
18. 11. 2026. u 21:11
FRANCUSKI POLITIČAR BESAN NA EU BIROKRATIJU: APEK pokazao ko je stvarno izolovan!
18. 11. 2026. u 18:54
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
VUČIĆ O VOJNOJ DOKTRINI: Moramo biti jači od 7 armija da bi bili sigurni, naša vojska danas je veoma snažna
ALEKSANDAR Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je večeras u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink,
11. 10. 2026. u 22:13
"Nije nas briga za fer-plej, odj**i!" Kapiten Srbije otkrio skandaloznu scenu sa Evropskog prvenstva
Muška odbojkaška reprezentacija Srbije pobedila je Holandiju u trećem kolu grupne faze Evropskog prvenstva posle preokreta epskih razmera 3:2 (20:25, 23:25, 30:28, 25:15, 17:15). Izjava nakon meča kapitena Srbije Nikole Jovovića nikoga nije ostavila ravnodušnim.
14. 09. 2026. u 22:51
SKANDAL: 5.000 zaposlenih u jednom od najvećih državnih preduzeća su rođaci - 143 miliona evra duga u srpskom komšiluku
Milioni evra nestajali kroz gorivo.
17. 11. 2026. u 19:09 >> 20:39
Komentari (0)