ZAHAROVA GLASNO I JASNO - KOSOVO JE SRBIJA: "Nikad nećemo odustati od Rezolucije 1244"

MOSKVA će se beskompromisno zalagati za sprovođenje Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Kosovu, jer je odbrana pozicija Beograda neodvojiva od očuvanja naše zajedničke istorije i viševekovnih veza dva naroda, izjavila je Marija Zaharova, zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

ЗАХАРОВА ГЛАСНО И ЈАСНО - КОСОВО ЈЕ СРБИЈА: Никад нећемо одустати од Резолуције 1244

Foto: AA/ABACA/Abaca Press/Profimedia

Govoreći o temama vezanim za Balkan, diplomata je skrenula pažnju na to da se neki mladi ljudi, zbog nepoznavanja istorije, pitaju da li je potrebno toliko dugo i uporno boriti se za očuvanje značaja ove rezolucije, kojom se potvrđuje suverenitet Srbije nad Kosovom.

Odgovor na to pitanje, prema njenim rečima, leži u dubokim istorijskim korenima rusko-srpskog bratstva.

- Kada danas neko iz mlađe generacije, ne poznajući istoriju, kaže: ‘Pa, slušajte, dokle više treba da se borimo za Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN, u kojoj se kaže da je Kosovo Srbija?’ — drugog odgovora nema! Zalagaćemo se za nju jer su se za ono za šta se mi danas zalažemo pre dva veka borili upravo Srbi - rekla je Zaharova na Jekaterinjinskom forumu.

Ona je podsetila da srpski dobrovoljci, koji danas dolaze da brane Rusiju, ne brane samo načela pravde i međunarodnog prava već i ono što je neraskidivo povezano sa njihovom istorijskom sudbinom.

Kao primer, diplomata je navela zemlje istorijske slovenske Srbijeu Donbasu — današnju Lugansku oblast i područje Bahmuta, gde je pre više vekova formiran srpski husarski puk koji je branio zajedničke granice.

- Toliko je sve isprepleteno. Nije samo reč 'internacionalnost',ova reč obuhvata sudbine hiljada, desetina ljudi tokom vekova - naglasila je Zaharova.

Oružani sukob albanskih separatista iz Oslobodilačke vojske Kosova sa vojskom i policijom Srbije 1999. godine doveo je do bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, koju su tada činile Srbija i Crna Gora, od strane NATO-a.

Vojna operacija pokrenuta je bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, uz obrazloženje zapadnih zemalja da su vlasti Jugoslavije sprovodile etničko čišćenje u autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija i izazvale humanitarnu katastrofu.

Vazdušni napadi Severnoatlantske alijanse trajali su od 24. marta do 10. juna 1999. godine. U bombardovanju NATO-a poginulo je više od 2.500 ljudi, uključujući 87 dece, a materijalna šteta procenjena je na 100 milijardi dolara.

Lekari beleže i posledice upotrebe osiromašenog uranijuma, koje dovode do porasta broja onkoloških oboljenja.

(Sputnik)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Yettel Bank prva u Srbiji omogućila potpuno samostalno onlajn otvaranje računa