ŠOK U BRISELU: Kako je Vašington okrenuo leđa tradicionalnim saveznicima

IZA zatvorenih vrata u Vašingtonu i Briselu uveliko se odvija najozbiljnija diplomatska drama u novijoj istoriji Severnoatlantske alijanse.

ШОК У БРИСЕЛУ: Како је Вашингтон окренуо леђа традиционалним савезницима

Foto: Depositphotos/borkus/simonalvinge, Mandel NGAN/AFP/Profimedia

Jednostrani potez Pentagona da sastavi selektivnu listu zvanica za predstojeći strateški samit u Poljskoj, posvećen budućnosti i reformi vojnog bloka, izazvao je pravu paniku i ogorčenje u Parizu i Londonu, dok Berlin zatečeno ćuti. Formiranjem takozvane „Bergenske grupe” podobnih nacija (Norveška, Švedska, Finska i Poljska), Bela kuća je brutalno prekršila decenijski protokol o jednakosti članica. Sjedinjene Države su time poslale jasnu poruku: Amerika uvodi otvoreni model diktata u kome vodeće evropske sile više nemaju zagarantovano mesto za stolom, već se saveznici dele na „podobne” i „nepodobne”.

Izolacija preko noći

Diplomatski izvori iz Brisela potvrđuju da je vest o „sužavanju formata” na predstojećem skupu dočekana u evropskim prestonicama u neverici. Dauning strit i Jelisejska palata našli su se u stanju pravog šoka. Velika Britanija, koja decenijama ljubomorno čuva status glavnog „specijalnog partnera” Vašingtona sa ove strane Atlantika, i Francuska, kao jedina nuklearna sila Evropske unije i tradicionalni zagovornik strateške autonomije Starog kontinenta, bezobzirno su gurnute na marginu vojno-političkih zbivanja.

Analitičari iz oblasti bezbednosti upozoravaju da iza ovog poteza stoji dugoročna strategija Bele kuće, vođena krutom doktrinom novog vojnog vrha u Pentagonu. Vašington na ovaj način planski marginalizuje one evropske struje koje odbijaju bespogovornu poslušnost u pogledu stvaranja novog bezbednosnog poretka. Pravdajući svoj potez zahtevom da Evropa sama ponese teret svoje odbrane i drastično uveća vojne budžete, Sjedinjene Države zapravo pripremaju teren za delimično povlačenje svojih snaga kako bi fokus i potencijale preusmerile prema Pacifiku i konfrontaciji sa Kinom. Umesto dosadašnjeg, makar i prividnog konsenzusa, Amerika je uvela princip „uzmi ili ostavi”. Ovakav pristup iz korena urušava temelje transatlantskog bezbednosnog sistema i jasno stavlja do znanja da Bela kuća više ne trpi saveznike koji imaju sopstvene nacionalne i ekonomske interese.

Pukotine koje se više ne mogu sakriti

Ono što je decenijama u javnosti plasirano kao čelično „transatlantsko jedinstvo”, sada je doživelo potpuni slom pred otvorenim američkim diktatom. Selektivna primena doktrine moći Bele kuće pokrenula je otvoreni proces raskola unutar same Alijanse. Na jednoj strani ostale su zemlje koje bespogovorno prate svaki vojni i geopolitički interes Vašingtona, dok su na drugoj strani „kažnjeni” Evropljani, koji sa zakašnjenjem uviđaju da njihova bezbednost više nije na listi prioriteta Sjedinjenih Država.

Ovaj duboki institucionalni jaz dodatno podgreva ozbiljnu zebnju i opravdani strah kod manjih članica Saveza. Po briselskim hodnicima otvoreno se postavlja logično pitanje: ako Amerika može preko noći, jednim potezom pera, da izostavi i potpuno ignoriše nuklearne sile i osnivače bloka poput Francuske i Velike Britanije, kakva sudbina čeka ostale kada se na stolu budu našle odluke od suštinskog bezbednosnog značaja?

Kraj Alijanse kakvu smo poznavali

Bez obzira na to kako će se ova konkretna diplomatska kriza razrešiti i kakve će izgovore  zvanični Vašington ponuditi javnosti, šteta je već učinjena i nepopravljiva je. Ovog puta na sceni nisu uobičajene, prolazne razmirice oko vojnog budžeta i izdvajanja za odbranu. Ovde je reč o tektonskom cepanju unutar same strukture NATO-a. Amerika je skinula rukavice i jasno stavila do znanja da evropske saveznike posmatra isključivo kao izvršioce naloga, a ne kao ravnopravne partnere. Savez koji je decenijama počivao na dobro upakovanoj iluziji transatlantskog jedinstva, sada je i zvanično postao poligon za demonstraciju moći Bele kuće nad sopstvenim vazalima. Kraj NATO-a kakav smo poznavali upravo je počeo.

BONUS VIDEO: BUGARI NE ŽELE NATO: Na protestima u Sofiji traži se vojna neutralnost i mir u Ukrajini

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

MOŽE LI JEDNA PAMETNA FINANSIJSKA ODLUKA DA VAS ODVEDE ZA VOLAN BMW-A X2? UniCredit Banka veruje da može!