NJUJORK TAJMS OTKRIVA TAJNE DOJČE BANKE: Zažmurili na sankcije dok je ruski novac punio kasu

POSLOVANjE s ruskim milijarderima za Dojče banku bilo je stalno odmeravanje reputacionih rizika i finansijskih interesa.

ЊУЈОРК ТАЈМС ОТКРИВА ТАЈНЕ ДОЈЧЕ БАНКЕ: Зажмурили на санкције док је руски новац пунио касу

Foto: Lev Dolgachov / Alamy / Profimedia

Dok su pojedini stručnjaci unutar banke godinama upozoravali na moguće posledice saradnje s bogatim ruskim klijentima, drugi su ukazivali na njihov značaj za poslovanje i profit. Finansijski argumenti najčešće su imali veću težinu.

Takvu sliku poslovanja jedne od najvećih evropskih banaka donosi američki "Njujork tajms", pozivajući se na više od 15 miliona procurelih internih dokumenata, elektronskih poruka i zapisnika sa sastanaka, koje je analizirao međunarodni konzorcijum od više od 200 novinara.

Dokumenta pokazuju da je Dojče banka godinama održavala poslovne odnose s ruskim milijarderima, među kojima su bili Oleg Deripaska i Viktor Vekselberg, čak i kada su pojedina odeljenja upozoravala na rizike.

Ruski milijarderi kao "okosnica rasta"

U internoj prezentaciji iz 2015. godine banka je otvoreno priznala: "Ruski milijarderi značajno doprinose našem uspehu".

Bogati ruski klijenti opisivani su kao "okosnica održivog rasta" odeljenja za upravljanje bogatstvom. Rusija je, prema tadašnjim procenama, bila jedno od najprivlačnijih tržišta za bankare koji upravljaju imovinom najbogatijih.

Međutim, nisu svi u banci delili taj entuzijazam. Još 2014. godine interni odbor za reputacioni rizik izdvojio je Deripasku kao klijenta koji predstavlja posebnu opasnost za ugled banke, pozivajući se na različite optužbe koje su ga pratile.

Zato je Odeljenje za sprečavanje finansijskog kriminala preporučilo prekid određenih poslovnih odnosa s njim. Ali u Odeljenjima zaduženim za prihode imali su drugačiju računicu. Šta više, gledano kroz njihovu dioptriju Deripaska je opisivan kao ugledan poslovni čovek i dugogodišnji partner s velikim potencijalom za buduće transakcije.

Poslovni interes je ponovo prevagnuo.

Američke sankcije, nemački profit

Ni sankcije koje je Vašington uveo 2018. godine nisu odmah promenile poslovnu politiku Dojče banke. Od sedmorice bogatih ruskih industrijalaca koje je tadašnja Trampova administracija stavila pod sankcije, čak petorica bili su klijenti banke, lično ili preko povezanih kompanija, pokazuju interna dokumenta. Među njima su bili Deripaska i Vekselberg.

I dok su američke vlasti govorile o potrebi finansijske izolacije ljudi bliskih Kremlju, jedna od najvećih nemačkih banaka nastavljala je da procenjuje kako da sačuva poslove s njima.

Ni kada je 2019. godine na sastanku odbora za rizike jedan savetnik upozorio da bi eventualni gubici zbog "problematičnih klijenata" mogli višestruko da premaše zaradu, poslovni odnosi su nastavljeni.

Posebno zanimljiv deo istraživanja odnosi se na premeštanje računa bogatih ruskih klijenata u Švajcarsku i Luksemburg, zemlje poznate po strogim propisima o bankarskoj tajni. Kako navodi "Njujork tajms", Dojče banka je poslovanje sa bogatim ruskim klijentima godinama ranije koncentrisala u ovim zemljama. Kada su američke vlasti, posle početka sukoba u Ukrajini zatražile podatke o računima klijenata pod sankcijama, ispostavilo se da je do njih znatno teže doći: banka se pozivala na stroge propise o bankarskoj tajni u tim zemljama. Tako su računi ostali u okviru iste bankarske grupe, ali su podaci o njima bili zaštićeni drugačijim pravilima.

Banka, međutim, odbacuje tvrdnje da je takav način poslovanja bio osmišljen radi prikrivanja ruskih klijenata i ističe da je reč o uobičajenoj poslovnoj praksi koja se nije odnosila isključivo na Ruse.

U internom dokumentu iz novembra 2020. godine navedeno je da se 17 ruskih klijenata banke nalazilo na takozvanoj "kremaljskoj listi" američkog Ministarstva finansija. Istovremeno, u dokumentu su istaknuti "značaj i profitabilnost ruskog tržišta".

Od "naših vrednosti" do povlačenja za 24 sata

Posle početka Specijalne vojne operacije u Ukrajini, američko Ministarstvo pravde zatražilo je od Dojče banke imena ruskih klijenata pod sankcijama, stanje na njihovim računima i informacije o praćenju tokova novca.

Tada je do izražaja došla činjenica da su računi ranije premešteni u Švajcarsku i Luksemburg. U jednom internom mejlu navedeno je da banka, zbog propisa o bankarskoj tajni, ne sme da američkom Ministarstvu pravde dostavi podatke o klijentima iz tih zemalja. Prema istraživanju, izgleda da banka nije dostavila ni pojedine informacije o kompanijama u kojima su sankcionisani oligarsi imali manje od 50 odsto vlasništva, koristeći mogućnosti koje su dozvoljavala američka pravila.

Dojče banka tvrdi da je ispunila sve zakonske obaveze i da nikada nije pomagala klijentima da izbegnu sankcije.

Najupečatljiviji obrt usledio je u martu 2022. godine. Generalni direktor Dojče banke Kristijan Zeving objasnio je zaposlenima zašto banka ne namerava da se potpuno povuče iz Rusije.

"Često nas pitaju zašto se u potpunosti ne povučemo iz Rusije. Odgovor je da bi to bilo protivno našim vrednostima", poručio je.

Objasnio je i da banka ima klijente koji ne mogu preko noći da napuste Rusiju i da će nastaviti da im pomaže koliko god bude mogla.

Međutim, istog dana američki bankarski giganti Džej-Pi Morgan Čejs i Goldman Saks najavili su povlačenje s ruskog tržišta. A samo dan kasnije i Dojče banka je promenila stav: objavila je da postepeno obustavlja poslovanje u Rusiji i da više neće sklapati nove poslove u toj zemlji.

Tako je banka koja je godinama isticala značaj ruskog tržišta i profitabilnost saradnje s ruskim milijarderima za svega jedan dan prešla put od pozivanja na sopstvene vrednosti do odluke o povlačenju.

(rt.rs)

BONUS VIDEO - Dragijevića i Jankovića dovode u sud na pripremno ročište za ubistvo Danke Ilić

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Partizan zove navijače: Besplatno na derbi!