Glamočić o subvencijama: Trenutno nema para za setvu

MINISTAR poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je juče da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja za biljnu proizvodnju. Kako je naglasio, nije tačno da je novac iz agrarnog budžeta nestao ili da je potrošen za druge namene, već da su na njegovu raspodelu uticali povećanje broja registrovanih hektara za 20 odsto i rast broja grla stoke.

Гламочић о субвенцијама: Тренутно нема пара за сетву

Foto: Tanjug/Jaroslav Pap

- Ovog momenta ja ne mogu ni pravno da raspišem javni poziv za drugi deo direktnih davanja po hektaru, jer bi to bilo krivično delo. Ne mogu da raspišem neku meru za koju novac ne postoji - rekao je Glamočić.

On je ostavio mogućnost da sredstva budu obezbeđena, jer deo poljoprivrednika nije opravdao isplatu prvog dela subvencija od 18.000 dinara računima za nabavljeni repromaterijal.

- Do sada je 60 odsto poljoprivrednika opravdalo tu isplatu, dok 40 odsto to još nije učinilo - kazao je ministar. - Broj hektara u registru porastao je sa 1,6 miliona na 2,1 milion, povećani su količina proizvedenog mleka za 21 odsto, broj krava za 23 odsto i broj krmača za 89 odsto. Pomnožite sa cifrom, vidite gde su pare otišle.

Još 14 javnih poziva

U AGRARNOM budžetu ostalo je više od šest milijardi dinara za mere direktnih podsticaja, od čega će biti isplaćene premije za mleko i tovna grla - kaže Glamočić. - Još oko šest milijardi ostalo je za ruralni razvoj. Očekuje se raspisivanje još 14 javnih poziva naredne nedelje.

Ministar je podsetio da je u maju 2023. godine, posle zahteva poljoprivrednika, povećan iznos subvencija sa 9.000 na 18.000 dinara po hektaru. U novembru te godine u Kisaču je usmeno dogovoreno 17.000 dinara za seme.

- Ja nisam obećavao isplatu drugog dela subvencija u tom iznosu za sve poljoprivrednike. Rekao sam druga rata za biljnu proizvodnju i stalno sam govorio da neće biti svima ista - ponovio je Glamočić.

Poljoprivrednici su saglasni u jednom. Novac koji su očekivali ne bi pokrio uloženo u setvu, ali bi im značio kao injekcija. Kako kažu, đubrivo je veliki problem, jer su ga ove godine plaćali 76 dinara za kilogram, u odnosu na prošlogodišnja 62 dinara. Sa podsticajima, mogli su da kupe više, a ne da u zemljište bace tek toliko da bi bilo ikakvog prinosa. Takođe, od tog novca plaćali su zakup zemljišta.

- U ovim sušnim godinama nama svaki dinar znači i moramo unapred znati čime raspolažemo. Za jesenju setvu dodatno smo se zadužili, bez banaka ne bismo mogli da preživimo - kaže za "Novosti" Đura Đorđev iz Pančeva.

Agroekonomista Žarko Galetin smatra da su paori u startu setve u problemu, jer su subvencije pokrivale bar trećinu troška. Prinos će biti smanjen naredne godine zbog korišćenja nesertifikovanog semena, koje nema zaštitu od bolesti. Prema njegovoj oceni, posejano je do 360.000 hektara, od očekivano je 600.000.

- To što je Vlada izgubila legitimitet ne znači da nije legalna, njena obaveza je da obavlja tehnički deo. Loš je potez da se u toku budžetske godine seredstva preraspodeljuju. Logično je da onaj ko ima intenzivnu proizvodnju dobije više novca, ali ne u toku budžetske godine, kada su poljoprivrednici ukalkulisali iznose u agendi troškova - smatra ovaj stručnjak.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Košarkaš Crvene zvezde pokazao navijačima srednji prst, pa uputio javno izvinjenje!