FRANCUSKA NA IVICI EKONOMSKOG SLOMA: Ministar upozorio – "Jurimo pravo u zid"

FRANCUSKA "juri pravo u zid" ukoliko ne obuzda svoj budžetski deficit, upozorio je ministar finansija Rolan Leskir, dok se privreda zemlje suočava sa padom, a inflacija ubrzava.

ФРАНЦУСКА НА ИВИЦИ ЕКОНОМСКОГ СЛОМА: Министар упозорио – Јуримо право у зид

Foto: Kenzo TRIBOUILLARD/AFP/Profimedia

Bruto domaći proizvod (BDP) pao je za 0,1 procenat u trećem kvartalu, nakon stagnacije u prethodna tri meseca i pada od 0,2 posto na početku godine, saopštila je Nacionalna agencija za statistiku. Godišnja stopa inflacije porasla je na 3,4 odsto u oktobru, sa 3,1 posto u septembru, što je njen najviši nivo od januara 2024. godine.

Leskir je takođe rekao da je francuska privreda u "zastoju", ističući sve veće finansijske izazove sa kojima se suočava vlada predsednika Emanuela Makrona.

Pad aktivnosti zabeležen je u ključnim sektorima. Izvoz je opao za 1,7 posto, uglavnom zbog slabije prodaje u sektoru vazduhoplovstva na inostranim tržištima, dok su investicije smanjene za 0,6 procenata. Proizvodnja u industrijskom sektoru pala je za 1,4 odsto, pri čemu proizvodnja automobila opada već četvrti kvartal zaredom.

Francuska se takođe bori sa javnim dugom koji iznosi oko 119 posto BDP-a, kao i sa značajnim budžetskim deficitom. Troškovi državnog zaduživanja porasli su nakon objavljivanja podataka u petak, pri čemu se prinos na desetogodišnje državne obveznice približio nivou od pet procenata, što izaziva zabrinutost u pogledu troškova servisiranja državnog duga.

Pogoršanje ekonomskih izgleda pojačalo je pritisak na Makrona, čija vlada sprovodi mere smanjenja javne potrošnje, istovremeno povećavajući izdvajanja za vojsku i isporuke naoružanja Kijevu. Francuska je povećala svoj vojni budžet za 2026. godinu za 6,7 milijardi evra, uprkos rastućem dugu.

Vladine mere štednje takođe su podstakle nemire širom zemlje, koji su počeli u septembru protestima zbog nedostatka osoblja i pogoršanih uslova u jednoj srednjoj školi u blizini Pariza. Demonstracije su se brzo proširile, a hiljade učenika zahtevalo je veća ulaganja u obrazovanje, optužujući vlasti da daju prednost naoružanju u odnosu na škole.

Nemiri su prerasli u nasilje, pri čemu su izgrednici pljačkali prodavnice, palili vozila i oštetili istorijsku zgradu gradske većnice u Limožu. Hiljade ljudi je uhapšeno, a stotine su povređene. Protesti su doveli do poređenja sa pokretom "Žutih prsluka" iz 2018. godine, koji je osporavao Makronovu ekonomsku politiku.

Aktivisti, studenti i sindikati pozvali su na nove demonstracije u subotu, što je navelo vlasti da širom zemlje mobilišu 70.000 pripadnika snaga bezbednosti. Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez upozorio je na "veoma visok rizik" od nereda.

Makron je za krizu kupovne moći okrivio američko-izraelski rat protiv Irana, blokadu Ormuskog moreuza i nagli rast cena goriva. Takođe je optužio platforme društvenih mreža da "narušavaju demokratiju" širenjem snimaka protesta i nereda.

S obzirom na to da se približavaju predsednički izbori 2027. godine, ekonomski pad i kontinuirani nemiri dodatno su oslabili Makronovu poziciju, otežavajući napore da se obezbedi parlamentarno odobrenje za budžet koji predviđa smanjenje deficita.

(RT Balkan)

Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.

Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.

Doncafé. Baš za tebe.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

pogledaj sve

18+ Zabranjeno je učestvovanje maloletnih lica u igrama na sreću. Igre na sreću mogu izazvati zavisnost.

Komentari (0)

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Poslednji trenuci leta kod Brčkog - Snimljen stravičan pad