KRUŠKA OVE GODINE PODBACILA: Viljamovke manje, a deo roda završava u rakiji

PREMA poslednjim kompletnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je pod rodnim zasadima kruške oko 5.700 hektara, dok godišnja proizvodnja dostiže približno 52.000 tona. Prosečan prinos je nešto iznad devet tona po hektaru, ali između godina, regiona i načina proizvodnje postoje velike razlike.

КРУШКА ОВЕ ГОДИНЕ ПОДБАЦИЛА: Виљамовке мање, а део рода завршава у ракији

Foto: Zoonar/Peter Himmelhuber, Zoonar GmbH / Alamy / Profimedia

Za 2026. još nema konačne zvanične procene proizvodnje kruške na nivou cele Srbije, ali podaci sa terena pokazuju da je sezona bila veoma neujednačena. U čačanskom kraju proizvođači navode da je viljamovka posebno podbacila, pre svega zbog prolećnih mrazeva, ali i alternativne rodnosti nakon veoma dobre prethodne godine. Dodatni problem u pojedinim zasadima napravio je grad.

Jedan proizvođač iz Banjice kod Čačka, koji krušku gaji na oko pet hektara, ove godine je ubrao približno 27 tona, naspram oko 80 tona prethodne sezone. U tom kraju veliki deo viljamovke tradicionalno završava u preradi, naročito u proizvodnji rakije, a jedan od najvećih kupaca je kompanija Takovo. Iz te kompanije navode da ovogodišnja količina domaće kruške neće biti dovoljna za njihove potrebe, zbog čega razmatraju uvoz sirovine.

Ipak, slika nije ista u svim voćnjacima. U Parcanu kod Varvarina zabeleženi su znatno bolji rezultati – više od 80 odsto roda bilo je prve klase, a kruška je prodavana po 80 do 100 dinara za kilogram. Najveći deo preuzele su hladnjače i trgovci, uglavnom za domaće tržište, dok je deo namenjen izvozu.

Nije svaka kruška za rakiju

Iako se kruška u Srbiji često povezuje sa rakijom, posebno sa viljamovkom, značajan deo proizvodnje namenjen je svežoj potrošnji. Kvalitetniji plodovi završavaju u trgovini i hladnjačama, dok druga klasa i plodovi koji izgledom ne zadovoljavaju tržišne standarde češće odlaze u preradu – za rakiju, sokove, džemove, kompote i druge proizvode.

Viljamovka je za destilerije naročito cenjena zbog prepoznatljive arome. Kod potpuno zrelih i kvalitetnih plodova kao orijentir se navodi prinos od oko osam do deset litara rakije jačine oko 50 odsto alkohola na 100 kilograma sirovine, mada konačan randman zavisi od sadržaja šećera, zrelosti, fermentacije i destilacije.

Ovogodišnje tržište pokazuje i veliku razliku između cene kruške za preradu i konzumnog voća. Dok se viljamovka namenjena preradi u pojedinim oglasima nudila za oko 60 dinara po kilogramu, na kvantaškim pijacama tokom završetka berbe cena drugih sorti kretala se približno od 60 do 120 dinara, a na zelenim pijacama i znatno više.

Kruška tako ostaje kultura sa dobrim tržišnim potencijalom, ali i jedna od zahtevnijih voćnih vrsta. Ovogodišnja sezona ponovo je pokazala koliko rezultat zavisi od prolećnih mrazeva, grada, zaštite zasada i kvaliteta ploda, ali i od toga da li proizvođač ima siguran kanal prodaje – kao konzumno voće ili kao sirovinu za preradu.

(Agronews)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Preokret u Nemačkoj: AfD odustaje od izlaska iz EU? Strateški dokument otkriva novi kurs stranke