POVRĆE, ŠARANI I DOMAĆI DŽEM OD ŠIPURKA: U selu kod Niša cveta neobičan biznis

OD porodične potrebe za kvalitetnijom hranom nastala je proizvodnja koja danas obuhvata povrće, šarane i domaći džem od šipurka.

ПОВРЋЕ, ШАРАНИ И ДОМАЋИ ЏЕМ ОД ШИПУРКА: У селу код Ниша цвета необичан бизнис

Foto: Catalin Petolea / Alamy / Profimedia

U selu Trupale kod Niša jedan porodični posao spojio je uzgoj povrća i ribe u isti proizvodni sistem. Miljan Gašević bavi se akvaponijom, načinom proizvodnje u kojem voda kruži između riba i biljaka, a na imanju se danas nalazi oko 200 kvadrata plastenika i približno 500 šarana, piše Blic.

Akvaponija je nastala iz želje da porodica proizvodi kvalitetnu hranu za sopstvene potrebe, ali je vremenom prerasla u mali biznis. Danas se deo proizvedenog povrća plasira kupcima, dok postoje planovi za proširenje proizvodnje.

Kako funkcioniše akvaponija?

Akvaponija povezuje uzgoj ribe i biljaka u jedinstven sistem. Voda iz bunara najpre dolazi do tankova u kojima se nalaze šarani, a zatim prolazi kroz filtere i stiže do biljaka koje rastu u šljunku.

Materije koje nastaju zahvaljujući ribama biljke koriste za rast, dok istovremeno prečišćavaju vodu. Tako prečišćena voda ponovo se vraća u bazene sa ribama.

Na taj način nastaje zatvoren krug u kojem se ista voda koristi i za uzgoj ribe i za proizvodnju povrća.

U plastenicima rastu paradajz, paprika, mladi luk i jagode

Gaševići trenutno imaju oko 200 kvadrata plastenika u kojima proizvode različite vrste povrća i voća.

Među kulturama koje uzgajaju su paradajz, paprika, mladi luk i jagode. Proizvodnja je prvenstveno zasnovana na kvalitetu, a ne na maksimalnoj količini.

Posebnost sistema je u tome što su riba i biljke međusobno povezane. Ono što nastaje u jednom delu sistema koristi se u drugom, čime se smanjuje potreba za dodatnim inputima.

Bez herbicida i pesticida

U proizvodnji se ne koriste herbicidi i pesticidi. Razlog je i praktične prirode, jer bi sredstva koja se koriste za zaštitu biljaka mogla da ugroze ribu u sistemu.

Ribe su tako, osim dela proizvodnog ciklusa, svojevrsni pokazatelj uslova u kojima se povrće uzgaja.

Sa druge strane, materije koje nastaju u vodi zahvaljujući ribama predstavljaju izvor hranljivih materija za biljke.

„Nije nam cilj količina po svaku cenu“

Iako postoji prostor za povećanje proizvodnje, Miljan Gašević ističe da cilj nije da se do što većih količina dođe što brže.

Prioritet je kvalitet, zbog čega se proizvodnja razvija postepeno. Takav pristup, kako objašnjava, treba da ostane jedan od osnovnih principa porodičnog gazdinstva.

Planovi za proširenje ipak postoje. U budućnosti je predviđeno povećanje proizvodnje povrća, ali i uzgoj šarana koji bi bili namenjeni prodaji.

Od akvaponije do domaćeg džema od šipurka

Akvaponija nije jedini proizvodni pravac porodice Gašević. Ponudu su proširili i domaćim džemom od šipurka.

Plodove beru na brdu Vinik, a prema rečima Miljana Gaševića, reč je o netretiranom šipurku. Džem se priprema na tradicionalan način, sporim kuvanjem na dva šporeta na drva.

Tako se u istoj porodičnoj priči spajaju savremeni sistem akvaponije i tradicionalna priprema hrane.

Od porodične potrebe do malog biznisa

Ideja za akvaponiju nastala je iz potrebe da porodica ima veću kontrolu nad kvalitetom hrane koju koristi. Vremenom je ono što je počelo kao porodični projekat preraslo u proizvodnju koja uključuje plastenike, stotine šarana i proizvode namenjene i drugim kupcima.

Danas je akvaponija kod Gaševića primer kako se uzgoj ribe i biljaka može organizovati u okviru jednog sistema, dok se razvoj gazdinstva planira postepeno, uz zadržavanje fokusa na kvalitetu proizvoda.

(Blic)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

SA MAJKOM NE ŽELI U KADAR: Ćerka Olge Odanović odbila ulogu u hit seriji - Ona sa mnom nikad ne bi igrala