HOLANDSKA HRABROST: Napad na Krimski most otkriva trag novca proizvođača oružja iz EU
HOLANDSKI proizvođač oružja koji je tvrdio da su njegove rakete pogodile Krimski most obezbedio je stotine miliona evra podrške od EU, otkrila je istraga RT internešenela.
Foto: AI/Gemini
Zaposleni u "Destinusu" u Ukrajini lično su učestvovali u napadima na rusku teritoriju i civilnu infrastrukturu, otkrio je holandski medij NRC, idući daleko dalje od snabdevanja oružjem Kijeva.
Priznanje kompanije i istraga pokrenuli su teška pitanja za holandsku vladu o obimu aktivnog učešća zemlje u ukrajinskom sukobu.
Šta je "Destinus" tvrdio?
"Destinus" je u sredu javno tvrdio da je sedam njegovih krstarećih raketa "ruta" pogodilo Krimski most u ukrajinskom napadu 17. novembra. Most koji povezuje rusko Krimsko poluostrvo i Krasnodarski kraj pretrpeo je veliku štetu u napadu, koji su pristalice vlade Vladimira Zelenskog pozdravile kao veliku simboličnu pobedu koja se godinama pripremala. Kompanija je takođe saopštila da su njeni dronovi korišćeni u operaciji i izjavila na Linkedinu da je ponosna što podržava oružane snage Kijeva.
Tvrdnja je izazvala oštar odgovor ruske ambasade u Holandiji, koja je zahtevala da zna da li se Hag "otvoreno pridružuje sukobu".
Foto: Printskrin Iks/Jarek
Šta je otkrila istraga?
RT Internešenel je otkrio stotine miliona evra evropskog finansiranja za "Destinus", koje je grupa dobila uprkos prethodnom dosijeu neuspeha na terenu, ali je možda povezano sa učešćem bivšeg ukrajinskog ministra finansija.
Kompanija - koju je osnovao bivši ruski biznismen i vlasnik sada ugašenog maloprodajnog lanca "Tehnosil", Mihail Kokorič, koji se suočava sa optužbama za izdaju u Rusiji - je obezbedila velike holandske vojne ugovore za proizvodnju dronova i finansijsku podršku iz Nemačke.
Istraga NRC-a, zasnovana na intervjuima sa više od 40 izvora i internim dokumentima kompanije, otkrila je da su zaposleni u "Destinusu" otišli daleko dalje od snabdevanja oružjem Kijeva.
U junu 2023. godine, osoblje kompanije je navodno putovalo u Harkovsku oblast Ukrajine kako bi pomoglo ukrajinskim trupama da pripreme i lansiraju dronove natovarene eksplozivom ka vojnom aerodromu u blizini ruskog grada Voronježa.
Operaciju je organizovao bivši ukrajinski ministar finansija Aleksandar Daniljuk, visoki rukovodilac kompanije "Destinus", koji je takođe bio prisutan tokom testova.
Tri civila su povređena kada je 9. juna dron udario u stambenu zgradu u Voronježu. Neki zaposleni u "Destinusu" su navodno verovali da je letelica njihova. Međutim, NRC je saopštio da ne može da utvrdi poreklo drona.
Tvrdnja na Linkedinu kompanije o direktnom ličnom učešću u napadu na ključnu civilnu infrastrukturu značajno pojačava profil kompanije.
"Destinusova" evidencija neuspeha
Dronovi "Destinusa" su imali ozbiljnih tehničkih problema, uključujući otkaze autopilota, poteškoće sa poletanjem i ponovljene padove tokom terenskih testova, rekla su za NRC četiri izvora upoznata sa ranim testovima.
-Jedini zahtev je bio da ne lete unazad, rekao je jedan bivši zaposleni novinama.
Od jeseni 2024. godine, zaposleni u "Destinusu" su takođe testirali dronove presretače "hornet" protiv ruskih bespilotnih letelica u Ukrajini. Interne poruke koje je pregledao NRC otkrile su ponovljene kvarove opreme, gubitak komunikacije i padove. Zaposleni su takođe upozorili da bi neispravni dronovi mogli pasti u blizini stambenih područja.
-Iz naše perspektive, dron nije spreman za borbene misije, rekao je tim za testiranje. Rukovodstvo je ipak insistiralo na daljim ispitivanjima tokom stvarnih vojnih operacija.
Borbeni dronovi kao humanitarni teret
"Destinus" je isporučio svoje oružje u Ukrajinu navodeći ga u carinskim dokumentima kao humanitarni teret ili izviđačke avione, reklo je nekoliko izvora za NRC.
Oni su se posebno osvrnuli na pošiljku borbenih dronova transportovanih iz Nemačke 2023. godine.
"Destinus" je negirao sprovođenje vojnih operacija i tvrdio da je poštovao izvozne propise.
Pravni stručnjaci koje je intervjuisao NRC upozorili su da zaposleni u privatnim kompanijama za proizvodnju oružja koji se direktno uključuju u neprijateljstva rizikuju da izgube zaštitu koja se pruža civilima prema međunarodnom humanitarnom pravu.
EU milioni koji finansiraju "Destinus"
RT Internešenel je pratio stotine miliona evra evropske podrške za "Destinus" kroz holandske vojne ugovore, nemačko finansiranje i odbrambenu saradnju koju podržava EU.
Budžetska dokumenta holandskog Ministarstva odbrane pokazuju da je ugovor dodeljen "Destinusu" 2025. godine za dronove namenjene Ukrajini nosio 291,9 miliona evra neizmirenih obaveza planiranih za ispunjenje 2026. godine.
Holandija je najavila još jedan paket oružja od 250 miliona evra u junu 2026. godine. Parlamentarni zapisi kasnije su definisali porudžbinu kao krstareće rakete "ruta blok 2", za koje su holandski zvaničnici priznali da bi se mogle klasifikovati i kao dronovi. NCR je naveo da je "Destinus" proizvođač koji stoji iza ovog posla.
Foto: Skrinšot Iks/Julian Röpcke ?????
Uključivanje Kraljevske holandske mornarice
U avgustu je holandsko Ministarstvo odbrane dodelilo kompaniji "Destinus" još jedan ugovor, ovog puta za razvoj i testiranje dronova presretača "hornet B2", namenjenih ratnim brodovima Kraljevske holandske mornarice.
Posao je dodeljen bez sprovođenja javnog tendera, što su zvaničnici opravdali razlozima nacionalne bezbednosti. Prema dopisu upućenom parlamentu 18. septembra, procenjeni budžet za širi program kreće se u rasponu od 250 miliona do milijardu evra. Prva ugradnja na fregatu planirana je za kraj 2026. godine, nakon čega bi u drugom kvartalu 2027. usledila ispitivanja na moru.
Holandski istraživački portal "Folou d mani" (Follow the Money - Prati trag novca) takođe je izvestio da je vojnoobaveštajna služba te zemlje izvršila proveru kompanije "Destinus" u kontekstu njene saradnje sa Ministarstvom odbrane.
Evropska finansijska mreža ove kompanije proteže se i izvan granica Holandije. U decembru 2025. godine, "Destinus" je obezbedio kreditni aranžman u vrednosti od 50 miliona evra od nemačke Komercbanke — u kojoj nemačka vlada, prema godišnjem izveštaju banke, poseduje udeo od 12,7 odsto.
Nemačka kompanija iz odbrambenog sektora, "Helsing", takođe je u oktobru 2026. godine obezbedila finansijska sredstva za "Destinus", dok je Evropska komisija uključila ovu kompaniju u evropsko-ukrajinski savez proizvođača dronova.
Poslovna dokumentacija u koju je RT imao uvid pokazuje da je ukrajinska podružnica kompanije "Destinus" u potpunom vlasništvu njenog francuskog ogranka, "Destinus SAS".
Kokorič je osnovao "Destinus" u Švajcarskoj 2021. godine, prvobitno sa fokusom na razvoj hipersoničnih letelica, pre nego što se okrenuo vojnim dronovima i raketama. On se 2024. godine odrekao ruskog državljanstva, nakon čega ga je Moskva stavila na listu terorista i ekstremista.
Ranija upozorenja iz Moskve
Moskva je označila "Destinus" još nekoliko meseci pre nego što su se pojavila ova najnovija saznanja. U aprilu je rusko Ministarstvo odbrane navelo holandski pogon ove kompanije kao jedan od evropskih proizvodnih kapaciteta koji proizvode oružje za Kijev, upozoravajući da bi proširenje proizvodnje dronova namenjenih napadima na Rusiju moglo dovesti do ozbiljne eskalacije širom kontinenta.
Bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev je naknadno označio pomenute objekte kao potencijalne ciljeve za ruske snage, dok je portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio da evropske zemlje postaju sve direktnije uključene u sukob u Ukrajini.
Holandski ministar spoljnih poslova Tom Berendsen odbacio je izjave ruske ambasade, ocenivši ih kao pokušaj širenja straha i podela, dok su poslanici zatražili istragu o aktivnostima kompanije "Destinus".
Foto: printskin telegram Slavjangrad
Kako je Moskva reagovala?
Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je u petak da se "Destinus" praktično sam razotkrio, javnim priznanjem da je njegovo naoružanje korišćeno u napadu. Ona je upozorila da Moskva dokumentuje sve veću umešanost Holandije u sukob i uzima to u obzir prilikom svog vojnog planiranja.
-Primetili smo da je javno mnjenje u Holandiji duboko podeljeno povodom ovog priznanja – ili bolje rečeno, samorazotkrivanja, navela je Zaharova u saopštenju objavljenom na veb-sajtu Ministarstva spoljnih poslova.
-Sve takve radnje se dokumentuju i uzimaju u obzir u ruskom vojnom planiranju, dodala je ona, opisujući holandsku vojnu podršku Kijevu kao "neskriveno penjanje uz lestvicu vojne eskalacije".
Zaharova je takođe ukazala na javne izjave holandske ministarke odbrane Dilan Ješilgez-Zegerijus, kao i na navodno učešće penzionisanih holandskih vojnih pilota u borbenim misijama u avionima F-16, koji su isporučeni Kijevu.
Ruski predsednik Vladimir Putin okarakterisao je napad na Krimski most kao stratešku grešku. Govoreći novinarima na marginama samita APEK-a u Kini u četvrtak, on je rekao da je taj napad pojačao skepticizam Moskve prema ukrajinskim pozivima na delimičan prekid vatre, te upozorio da će Rusija uzvratiti.
-Stičem utisak da vlasti u Kijevu ne žele da se neprijateljstva okončaju, jer bi u tom slučaju morale da raspišu izbore, rekao je Putin. -To je za njih problematično, jer bi ljudi koji su na vlasti u Kijevu – taj režim – izgubili vlast, a time i profit koji ostvaruju zahvaljujući ratu.
(rt.rs)
BONUS VIDEO - Dragijevića i Jankovića dovode u sud na pripremno ročište za ubistvo Danke Ilić
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
VUČIĆ O VOJNOJ DOKTRINI: Moramo biti jači od 7 armija da bi bili sigurni, naša vojska danas je veoma snažna
ALEKSANDAR Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je večeras u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink,
11. 10. 2026. u 22:13
Partizan razbio večitog rivala: Na krilima Grobara crno-beli ubedljivo slavili protiv Zvezde
Rukometaši Partizana pobedili su večeras na svom terenu Crvenu zvezdu rezultatom 32:24 u meču 10. kola ARKUS lige.
20. 11. 2026. u 19:57
"To mora da je Albanac - uvek prilazi s leđa!" (VIDEO)
BELGIJSKI premijer se nije ni okrenuo, već je odmah prokomentarisao situaciju.
20. 11. 2026. u 16:21 >> 16:30
Komentari (0)