"LOV NA VEŠTICE" U MAĐARSKOJ? Tajni dosijei komunističke policije izazvali opštu pometnju, sadrže imena oko 60.000 ljudi

OBJAVLjIVANjE dosijea tajne policije iz doba komunizma u Mađarskoj pokrenulo je političke optužbe, javna poricanja i strahovanja od „lova na veštice”, dok se istaknute ličnosti grčevito bore da odbrane svoj ugled od navoda o saradnji.

ЛОВ НА ВЕШТИЦЕ У МАЂАРСКОЈ? Тајни досијеи комунистичке полиције изазвали општу пометњу, садрже имена око 60.000 људи

Foto: Novosti

Dokumenti sadrže imena između 50.000 i 60.000 ljudi, što pokreće zabrinutost zbog mogućeg javnog sramoćenja, narušavanja ugleda i bolnih otkrića unutar porodica. Kritičari upozoravaju da su mnogi dosijei nepotpuni ili nepouzdani, dok istoričari ističu da samo prisustvo imena u registrima ne mora nužno značiti saradnju sa tajnom policijom. U ovu kontroverzu umešan je i bivši premijer Viktor Orban.

Ranije ove nedelje, poslednji premijer Mađarske iz komunističkog doba, Mikloš Nemet, optužio ga je da je tokom obaveznog služenja vojnog roka, početkom osamdesetih godina, dostavljao informacije o svojim saborcima.

Orban i njegova stranka Fides odbacili su ove optužbe. Bivši premijer je izjavio da je odbio pokušaj njegovog vrbovanja, nakon čega je stavljen pod nadzor. Objavio je i skinute oznake tajnosti sa dokumenata Ministarstva unutrašnjih poslova, za koje tvrdi da potkrepljuju njegovu verziju događaja.

I druge istaknute ličnosti pokušale su da skinu ljagu sa svog imena. Pevač Robert Sikora negirao je da je ikada ikoga prijavljivao ili potpisao izjavu o pristupanju službi. Bivši guverner Centralne banke, Đerđ Šuranji, izjavio je da se njegovo ime u spisima pojavljuje samo kao posledica neuspelog pokušaja vrbovanja 1986. godine. Slično tome, penzionisani katolički biskup Mikloš Ber odbacio je optužbe za saradnju – iako se u dokumentima pojavljuje pod kodnim imenom „Dunai Gabor” – insistirajući na tome da nikada nikoga nije denuncirao.

Ova kontroverza već je otkrila greške u evidenciji. Bivši poslanik stranke Fides, Šandor Ležak, negirao je da je bio doušnik, nakon čega je mađarski Istorijski arhiv službi državne bezbednosti priznao da je on greškom uvršten u spiskove.

Institucija se izvinila, potvrđujući da je Ležak bio predmet praćenja, a ne regrutovani saradnik.

Premijer Peter Mađar, koji je obećao otvaranje arhiva, pozvao je javnost na uzdržanost povodom ovih otkrića, upozoravajući da bi porodice mogle da se suoče sa bolnim saznanjima o svojim preminulim srodnicima.

- Molim sve da se prema ovom, odavno zakasnelom objavljivanju dokumenata, odnose dostojanstveno i humano - rekao je Mađar, dodajući da suočavanje sa istorijskom traumom zahteva diskusiju i postavljanje pitanja.

Mađarska konferencija katoličkih biskupa takođe je upozorila na donošenje prebrzih sudova, ističući da su neki ljudi sarađivali dobrovoljno, dok su drugi bili prisiljeni, ucenjeni ili mučeni.

Arhivska građa, koja je od srede dostupna za javno pretraživanje, obuhvata sačuvane dokumente državne bezbednosti iz perioda od 1957. do 1962. godine. Istoričari upozoravaju da su dokumenti nepotpuni i da su mnoge osobe koje se u njima pominju zapravo bile predmet nadzora ili su odbile pokušaje vrbovanja, umesto da su bile doušnici.

(rt-english)

BONUS VIDEO

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

NEPRIKOSNOVENE: Ove dame su najbolje majke prema horoskopu