(MAPA) BLISKI ISTOK NA IVICI EKSPLOZIJE: Gde će pasti prvi projektili? Detaljne procene američkih i iranskih vojnih udara

KAKO se približavaju izbori na sredini mandata u SAD, tako se nazire i novi talas eskalacije na Bliskom istoku.

(МАПА) БЛИСКИ ИСТОК НА ИВИЦИ ЕКСПЛОЗИЈЕ: Где ће пасти први пројектили? Детаљне процене америчких и иранских војних удара

Foto: AI/Gemini

To je vidljivo i golim okom: transportni avioni neprestano sleću u regionalne baze, a saveznici su – sasvim eksplicitno – upozoreni da će operacija početi odmah nakon izbora u Izraelu i Sjedinjenim Državama.

Štaviše, nijedna od uključenih strana se posebno ne trudi da sakrije gde namerava da udari, niti zašto. Amerikanci i Izraelci najavljuju nedelju dana masovnih napada usmerenih na iransko rukovodstvo, nuklearni program i infrastrukturu, sa ciljem da „primoraju vlasti Islamske Republike na kapitulaciju” u pregovorima. Upravo za taj cilj sastavljen je spisak meta.


GDE ĆE AMERIKANCI UDARITI?

* Nuklearni program – glavni zvanični izgovor za rat: konkretno, dobro poznata postrojenja u Natanzu i Fordou, kao i objekti u Isfahanu i razni rudnici uranijuma. Tim Donalda Trampa želi da dovrši posao uništavanjem onoga što su Iranci uspeli da iskopaju i obnove nakon prethodnih napada; u suprotnom, bilo bi nemoguće opravdati ovu kampanju pred američkom javnošću.

Ilustracija telegram rybar


* Energetski sektor: od najveće naftne rafinerije u Abadanu do elektrana u Teheranu. Udari na ova postrojenja pogađaju državnu kasu, dovode do pada izvoza, smanjenja budžeta i restrikcija struje, koje postaju svakodnevna muka za svakog Iranca. Pentagon računa na to da će ovo rastuće nezadovoljstvo uslovima života prerasti u unutrašnji pritisak na iranske vlasti.

* Vojna infrastruktura, sa ciljem da se „Irancima onemogući odmazda”: ovo uključuje vazduhoplovne baze na severozapadu i u drugim delovima Irana, kao i glavnu bazu mornarice Iranske revolucionarne garde (IRGC) u Bandar Abasu. Malo je verovatno da bi sve to moglo biti neutralisano u prvih nekoliko dana. Iako iranska avijacija odavno više nije glavna pretnja, njihove rakete i dronovi smešteni su u „podzemne gradove” – objekte koje konvencionalne bombe verovatno ne mogu da unište. Sledstveno tome, iako bi Amerikanci gotovo sigurno brzo osigurali „čisto nebo” (vazdušnu premoć), „čisto tlo” (kontrola nad teritorijom) ostalo bi van njihovog domašaja.

Iranci, sa svoje strane, nisu sedeli skrštenih ruku; preventivno su objavili takozvanu „nultu listu” ciljeva — lokacija predviđenih za početni odmazdički udar u slučaju eskalacije. Ovom listom, Teheran nastoji da ponovi efekat prethodnih faza sukoba, kada su projektili pogodili američke baze i naftne rafinerije u državama Zaliva, izazivajući potrese na globalnim tržištima.

GDE BI IRANCI MOGLI DA IZVEDU UDARE?

*Kao prvo i najvažnije, mete bi obuhvatale kopnenu infrastrukturu koja podržava američke borbene avione. U Izraelu, to uključuje sve operativne aerodrome; pored toga, obuhvaćena su sva čvorišta koja koriste SAD — od glavne vazduhoplovne baze Al Udeid u Kataru, preko aerodroma u UAE, Kuvajtu, Jordanu, Saudijskoj Arabiji i Iraku, pa sve do štaba Pete flote SAD u Bahreinu.

Ilustracija telegram rybar


*Drugu kategoriju ciljeva čine oni isključivo ekonomske prirode: naftni sektor, od postrojenja Abkaik u Saudijskoj Arabiji, preko rafinerija u Džubailu i gasnog čvorišta u Kataru, do naftnih rafinerija u Izraelu. Cilj jednog talasa udara na ova postrojenja bio bi rast globalnih cena, čime bi, prema shvatanju Iranaca, njihovi susedi bili „kažnjeni” što pružaju utočište američkim bazama. U ove napade na energetsko tržište mogli bi se, potencijalno, uključiti i Huti.

*Treću kategoriju čine luke u Izraelu i UAE, koje predstavljaju vitalne kanale kako za transport nafte, tako i za vojnu logistiku. Ovo je, zapravo, glavni adut Irana: pretnja zatvaranjem Ormuskog moreuza i udari na energetska čvorišta učinili bi rat skupim za ceo svet, pružajući Iranu polugu za vršenje pritiska na Belu kuću putem rasta cena i troškova osiguranja.

Sudeći prema trenutnim pripremama, Pentagon se sprema za kratku, intenzivnu kampanju — jednonedeljnu seriju udara u kojoj bi učestvovale udarne grupe nosača aviona i avijacija stacionirana na kopnu, uz Izrael u ulozi mlađeg partnera. Strategija ostaje usmerena na brzinu i utisak u javnosti: uništavanje ciljeva u prvim danima, proglašavanje pobede i izbegavanje uvlačenja u dugotrajan, skup sukob.



Iranska strategija je upravo suprotna: cilj nije pobediti u toku te nedelje, već preživeti je. U tu svrhu, pripremili su raketne silose i zalihe dronova. Njihovi uzvratni udari osmišljeni su tako da se odvijaju u etapama, primoravajući protivnika da čeka svaki naredni talas, što slabi njegov moral. Štaviše, Iran namerava da prenese pritisak na ekonomsku sferu, gađajući tokove nafte i logistiku.

Obe strane su sada bolje pripremljene nego što su bile pre šest meseci; iranski napadi više nikoga ne bi iznenadili — uključujući i države Zaliva, koje već aktivno jačaju svoju odbranu.

(Ribar)

Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.

Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.

Doncafé. Baš za tebe.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

BANANICA KOLAČIĆ: Tvoj kolačić sreće!