NOVA BITKA VODIĆE SE OKO ARTIKA: Klimatske promene otvaraju svetsku geopolitičku utakmicu

ARTIČKI okean ubrzano gubi svoj ledeni pokrivač.

НОВА БИТКА ВОДИЋЕ СЕ ОКО АРТИКА: Климатске промене отварају светску геополитичку утакмицу

Foto: FGUP "Atomflot"

Ono što predstavlja jednu od najozbiljnijih posledica klimatskih promena istovremeno otvara novu geopolitičku utakmicu velikih sila.

Među državama koje zbog povlačenja morskog leda mogu da steknu najveće strateške i ekonomske prednosti nalazi se Rusija, čija se ogromna severna obala pruža duž Arktičkog okeana. S druge strane, Arktik je veoma bitan za EU.

Za Rusiju je naročito značajno što povlačenje leda produžava period plovidbe Severnim morskim putem, koji se proteže duž njene severne obale. Moskva je razvoj ove trase proglasila jednim od prioriteta i ulaže u luke, terminale, ledolomce i drugu infrastrukturu potrebnu za eksploataciju bogatstava ruskog krajnjeg severa i njihov izvoz prema evropskom i azijskom tržištu. Rusija ima daleko najdužu obalu Arktičkog okeana, oko 53 odsto, i svako dalje odleđivanje ide joj u korist.

Potencijalna prednost je ogromna. Prema podacima francuskog Ministarstva spoljnih poslova, Severni morski put može da skrati razdaljinu između Roterdama i Jokohame za oko 40 odsto u poređenju s plovidbom preko Sueckog kanala. Povlačenje leda istovremeno produžava dostupnost ruskih severnih luka i terminala, među kojima su Sabeta na poluostrvu Jamal, Dudinka, Dikson, Tiksi i Pevek. Olakšava se i pristup nalazištima nafte, gasa i mineralnih sirovina.

S druge strane, arktički prostor je izuzetno važan i za EU. Brisel trenutno priprema novu Arktičku strategiju, koja bi trebalo da bude predstavljena sledećeg meseca, a šefica evropske diplomatije Kaja Kalas je pre desetak dana naglasila da će joj bezbednost ovog regiona biti u samom središtu interesovanja, jer je Arktik deo evropske bezbednosne arhitekture.

Za EU je Arktik važan iz više razloga. Geografski, to je i evropski prostor, jer su Finska i Švedska arktičke članice EU, dok je Danska arktička država preko Grenlanda. Norveška i Island su tesno povezani sa Unijom kroz Evropski ekonomski prostor. Bezbednosni aspekt je takođe veoma bitan. Rusija obnavlja nekadašnje sovjetske vojne baze na krajnjem severu i izvodi raketne vežbe, dok Kina povećava interesovanje za region. Otapanje morskog leda istovremeno povećava dostupnost pomorskih pravaca, pa je Kalas upravo zbog toga rekla da EU mora da bude "budna".

Arktik ima i ogromnu ekonomsku i sirovinsku vrednost. U evropskom delu Arktika nalaze se značajne rezerve kritičnih sirovina potrebnih EU za baterije, energetsku tranziciju i smanjivanje zavisnosti od drugih država. Komisija sada otvoreno govori o partnerstvima kojima bi Evropa obezbedila kritične materijale potrebne za svoju zelenu tranziciju. Na kraju, možda i najvažnije dugoročno, ono što se događa na Arktiku direktno utiče na Evropu. Otapanje leda, zagrevanje okeana i promene arktičkog klimatskog sistema utiču na globalnu klimu, nivo mora i probleme s vremenskim prilikama u Evropi. Sama EU zato kaže da promene na Arktiku izazivaju posledice daleko izvan tog regiona.

Procene o bogatstvu objašnjavaju zašto se oko Arktika vodi sve ozbiljnije natezanje između velikih sila. Prema podacima koje navodi Evropska komisija, na području Arktika moglo bi da se nalazi oko 13 odsto još neotkrivenih, tehnički dostupnih svetskih rezervi nafte i čak 30 odsto neotkrivenog prirodnog gasa. Povlačenje leda ih čini pristupačnijim.

Otopljavanjem se tako povećava strateška vrednost ogromnog prostora koji je zbog leda bio teško dostupan, a sada postaje lakši za plovidbu, eksploataciju i transport.

Novi pomorski koridor još nije zamena za Suec. Plovidbu otežavaju plutajući led, magla, nedostatak infrastrukture, potreba za posebno opremljenim brodovima i ledolomcima, kao i visoke cene osiguranja. Francuska diplomatija zato procenjuje da će povećanje transkontinentalnog saobraćaja ovom trasom ostati marginalno najmanje do 2030. godine.

Ali, dugoročna računica je drugačija. Ukoliko se letnji morski led bude dalje povlačio, otvara se mogućnost sve duže plovidbene sezone, a u budućnosti i razvoja novih koridora preko Arktičkog okeana. Time sever planete dobija potpuno novu ekonomsku i vojno-stratešku težinu. Evropa zbog toga s posebnom pažnjom gleda prema severu.

Evropski parlament skreće pažnju da povlačenje leda postepeno otvara trgovačke koridore, olakšava pristup prirodnim bogatstvima i istovremeno povećava bezbednosni značaj regiona. Rusija je poslednjih godina pojačala vojnu infrastrukturu na Arktiku, dok raste i prisustvo Kine, koja s Moskvom razvija energetske i transportne projekte.

Koliki značaj Evropa pridaje ovoj oblasti pokazao je i francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro, koji je ovog meseca u finskom gradu Rovaniemi poručio da se na krajnjem severu, menjanjem pomorskih puteva, energetike i pristupa kritičnim sirovinama, vodi deo nadmetanja velikih sila i odlučuje o budućnosti bezbednosti evropskog kontinenta.

MILIJARDA ZA ISTRAŽIVANjA

Francuska je 2022. usvojila Polarnu strategiju do 2030. godine, koju je ove godine izmenila i prilagodila novim geopolitičkim i ekološkim izazovima, čime je utvrdila svoje geopolitičke, ekološke i naučne ambicije na Arktiku i Antarktiku. Pariz namerava da do kraja decenije uloži čak milijardu evra u polarna istraživanja, modernizaciju okeanografske flote i jačanje istraživačkih baza, među kojima su i one na arktičkom arhipelagu Svalbard.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZVEZDA – HAPOEL: Dva tima bez pobede, jedan cilj i meč koji miriše na košarkaški vatromet