BUDUĆNOST JE SVE BLIŽA: Mesec na Marsu postaje prva baza za istraživanje Crvene planete?

JAPAN će lansirati svemirsku letelicu na prvu misiju na svetu da vrati uzorke sa Fobosa, jednog od dva mala meseca neobičnog oblika koji kruže oko Marsa.

БУДУЋНОСТ ЈЕ СВЕ БЛИЖА: Месец на Марсу постаје прва база за истраживање Црвене планете?

Foto: Kyodo/ Newscom / Newscom / Profimedia

Naučnici se nadaju da će petogodišnja misija Japanske svemirske agencije na Fobosu pružiti ključne tragove o formiranju ovog Marsovog meseca i njegovog pratioca Deimosa, kao i rasvetliti samo poreklo života u Sunčevom sistemu, prenosi Gardijan.

Cilj japanske agencije za istraživanje svemira (Jaka) je da lansira svemirsku letelicu u utorak na novu glavnu raketu H3.

Jasuhiro Kavakatsu, menadžer projekta za misiju Martian Moons Exploration (MMX), izjavio je da će uzorci sa Fobosa pružiti dragocene podatke za razmatranje ovog Marsovog meseca kao buduće baze za misije sa ljudskom posadom na crvenu planetu.

Ova istraživanja dolaze u trenutku kada SAD, Kina i druge zemlje već uveliko planiraju slanje svojih astronauta na Mars.

- Uprkos njihovom potencijalnom značaju, marsovski meseci nikada nisu u potpunosti istraženi, a poznati su kao najvažnije neuspešne planine u Sunčevom sistemu - rekao je Kavakatsu.

Japan vodi međunarodnu misiju, koja uključuje opremu i komunikacionu podršku Nase i drugih nacionalnih svemirskih agencija.

Od šezdesetih godina prošlog veka, desetine misija su poslate na Mars, ali njegovi meseci uglavnom ostaju misterija.

Višestruki pokušaji Rusije koji su za cilj imali sletanje na Fobos, uključujući onaj iz 2011, doživeli su neuspeh.

Imena Fobosa i Deimosa potiču iz grčke mitologije, gde predstavljaju motive straha i terora, sinove boga rata Aresa, odnosno Marsa u rimskoj mitologiji.

Ključno pitanje je kako su se formirali i od čega su napravljeni.

Neki naučnici smatraju da su Fobos i Deimos nastali od krhotina koje su razbacane nakon što je veliki asteroid udario u Mars.

Drugi kažu da bi meseci mogli biti asteroidi koji su došli sa drugog mesta.

Zvaničnici Jake misle da će uzorci iz Fobosa dati odgovore.

- Skoro sigurno možemo doći do zaključka analizom uzoraka tla - rekao je Kijoši Kuramoto, glavni istraživač misije.

Očekuje se da će materijal sa Marsa činiti oko 0,1% materijala prikupljenog od Fobosa, kažu zvaničnici Jake.

Fobos je prečnika oko 27 km u svojoj najširoj tački i kruži oko Marsa na udaljenosti od oko 6.000 km tri puta dnevno.

Kuramoto naglašava da bi uzorci sa Fobosa mogli da razjasne i poreklo Deimosa, s obzirom na to da se veruje kako ova dva meseca dele zajedničke korene.

Misija predstavlja letenje Deimosom i prikupljanje informacija.

Radi se o putovanju do takozvane crvene planete, koja je udaljena 55 miliona kilometara od Zemlje na najbližoj tački.

Stvarna udaljenost leta bila bi 500-600 miliona kilometara, rekao je Kavakatsu.

Nakon lansiranja rakete H3, svemirska letelica će stići u okolinu Marsa oko avgusta 2027.

Zatim će tri godine leteti blizu Fobosa kako bi prikupio podatke i uzorke sa meseca, pre nego što se vrati kući 2031. godine.

Svemirska letelica MMX sastoji se od tri osnovna segmenta: pogonskog, istraživačkog i modula za povratak.

Samo treći segment će se vratiti kući sa uzorcima.

Svemirska letelica će nositi 13 instrumenata, uključujući rover koji su zajednički razvili Francuska i Nemačka koji će sleteti na Mesec, kao i uređaj za uzorkovanje Nase i instrument za merenje gama zraka, i uređaj za duboku svemirsku komunikaciju Evropske svemirske agencije.

Japanski monitor zračenja će prikupiti podatke koji mogu pomoći budućem istraživanju Marsa, koje će uključiti i ljudsku posadu.

Francusko-nemački rover Idefiks prvi će sleteti na Fobos.

Tokom stodnevne misije, koja se očekuje oko 2029. godine, on će detaljno istražiti površinu kako bi olakšao kasnije japansko uzorkovanje tla.

Na osnovu topografskih podataka koje rover bude prikupio, glavna svemirska letelica će odabrati relativno glatko i ravno mesto za sopstveno spuštanje, prenosi Gardijan.

Kada misija MMH sleti, naučnici Jaka imaju za cilj da prikupe najmanje 10 g tla sa Meseca iz dva pokušaja uzorkovanja koristeći američke i japanske metode.

Nasin uređaj za uzorkovanje koristi gas pod pritiskom kako bi podigao površinsku prašinu u posudu, dok će japanska metoda jezgra prikupljati uzorke sa dubine od oko dva centimetra.

U prvom pokušaju, MMH će prikupljati površinske i podzemne uzorke koristeći oba uređaja i uzimati dodatne podzemne uzorke u drugom sletanju.

Naučnici kažu da prikupljanje uzoraka sa više lokacija povećava šanse za dobijanje bilo kakvih potencijalnih tragova prošlog života na Marsu.

Zbog ekstremno slabe gravitacije, sletanje na ovaj izrešetani mesec izuzetno je teško, pa je istraživački segment MMX dobio poseban četvoronožni trap koji apsorbuje udarce i sprečava odbijanje.

Rover ima jake točkove koji obezbeđuju stabilnu vuču, čak i u uslovima ekstremno slabe gravitacije.

- Sposoban je da se sam ispravi u slučaju prevrtanja, a kreće se izuzetno sporo, poput puža - navodi Jaka.

Uzorci će biti smešteni u termički zaštićenu kapsulu koja je projektovana da izdrži ekstremne uslove pri ponovnom ulasku u Zemljinu atmosferu.

Očekuje se da ova kapsula sleti na tlo Australije, nakon čega će biti prosleđena u Japan na dalju analizu.

BONUS VIDEO: IRON MAN IZ STVARNOG ŽIVOTA 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

EKSPO KARAVAN OBIŠAO 34 GRADA ŠIROM SRBIJE (VIDEO)