DIVLJI ISTOK GDE DUVAJU MONSUNI: Zašto putopis Patrika Lija Fermora donosi niz pogrešnih opisa Srbije
KNjIGA ser Patrika Lija Fermora "Između šume i vode: Pešice do Konstantinopolja: Srednji Dunav do Gvozdene kapije", drugi nastavak njegove memoarske trilogije zbog koje je proglašen "najvećim putopiscem na engleskom jeziku", objavljen je u izdanju "Službenog glasnika" u sjajnom prevodu Danijele Jovanović.
Foto: Printskrin, Vikipedija
U ovom delu trilogije, prvi put objavljene 1986. godine, Fermor nastavlja sagu o neverovatnom poduhvatu pešačenja od Holandije do Carigrada koji je započeo 1933. kao sedamnaestogodišak. U toj knjizi "Vreme darova: Pešačenje do Carigrada od Huka u Holandiji do srednjeg Podunavlja" tvrdi da je sa jednom funtom nedeljno krenuo na putovanje dugo hiljade kilometara, kao i da je po januarskoj zimi tumarao po nemačkim ravnicama i planinama, ponekad spavajući u štalama, a ponekad na dvorovima plemića. Drugi deo Fermorovog putopisa "Između šume i vode" objavljen 1986. još je fantastičniji, iako su vremenske prilike mnogo bolje.
Recimo, kada opisuje đerdapsku košavu kao "kosovski" vetar. Reči "košava" i "Kosovo" su mu verovatno slično zvučale, ali za 52 godine posle putovanja autor je mogao da uoči razliku.
Foto: Printskrin, Vikipedija
- Najgori od njih bili su kosovski vetrovi, nazvani po tragičnoj oblasti Kosova, gde se graniče Stara Srbija, Makedonija i Albanija. Užasne jugoistočne oluje, povezane sa monsunom i Zemljinom rotacijom, podignu se u trenu i pogađaju srednji i donji tok Dunava - napisao je Fermor.
U njegovoj interpretaciji Srbija je divlji Istok gde duvaju monsuni, praveći u klisuri talase koji dopiru "daleko iza Beograda", što je blago rečeno, glupost, ali njegova fantazija o paklenim đerdapskim vetrovima ide dalje.
- U vreme prolećne ravnodnevice dostižu brzinu od pedeset ili šezdeset milja na sat i pretvaraju reku u uzburkani pakao, skidajući jarbole sa brodova, razbijajući prozorska okna i šaljući nizove šlepova na dno. Oni mogu da ogule zemlju sa njiva i čupaju drveće iz korena, a zabeleženo je i da kovitlaju rečne gromade sa samog dna i šalju ih da se vrte po površini vode poput lišća - piše Fermor.
On sve vreme Đerdapsku klisuru pogrešno naziva - Kazan, po jedom od dva njena proširenja. Gvozdenu kapiju, što je zapadni sinonim za Đerdap, navodi kao potpuno različit geografski pojam: "U međuvremenu, planine sa obe strane su se ponovo približile, stežući reku u blažu verziju Kazana, a iznenadni nemir oko našeg broda značio je da se zapravo nalazimo unutar same Gvozdene kapije."
Fremor tvrdi da se Stara Moldova i Oršava udaljene dan pešačenja, iako je reč o putu od 103 kilometra. Zatim uverava čitaoca da je u vreme pre izgradnje brane to rastojanje preplovio nizvodno teretnim parobrodom za 5-6 sati. Kada se njegov "putopis" uporedi sa stvarnim stanjem na Dunavu 1934. vidi se da je to bilo nemoguće. Plovidba kroz klisuru bila je izuzetno spora i opasna, a redovno je trajala dan ili dva. Turistički vodiči iz tridesetih godina 20. veka razrešavaju misteriju Fermorovog putovanja. Povratna turistička tura iz Oršave vozila je posetioce da vide Kazan, Trajanovu tablu i Adu Kale i trajala je 5-6 sati. Fermor je u stvari opisao izletničko krstarenje kao opasnu ekspediciju.
Britanskih kritičari su na ovakve primedbe o mitomaniji odgovarali da je Fermor "pre svega pisac fikcije i mitotvorac koji koristi scenografiju svog nekadašnjeg putovanja da stvori umetničko delo".
Da li je reč samo o umetnosti? S obzirom na je Fermor bio pitomac vojne akademije i ratni oficir britanske tajne službe SOE, teško je poverovati da nije umeo da čita geografsku kartu.
Foto: Printskrin, Vikipedija
Ključ se može naći u predavanju održanom 2025. u Školi za napredne studije Londonskog univerziteta, koja se bavila angažmanom "britanskih kosmopolitskih intelektualaca" Patrika Lija Fermora, Lorensa Darela, Morisa Kardifa i Freje Stark u Tajnoj službi tokom rata, a koje se nastavilo i po prestanku oružanih sukoba radom na prikupljanju informacija i propagandi sa ciljem održavanja britanskog imperijalnog uticaja.
U tom svetlu stvari postaju jasnije. Fermor objavljuje knjigu "Između šuma i vode" 1986. kada Evropska ekonomska zajednica (EEZ) prolazi kroz ključno proširenje na jug i priprema teren zaekonomsko i političko usisavanje bivšeg komunističkog Istoka. On nostalgiju za Habzburškim carstvom koristi kao istorijsko opravdanje za širenje EEZ, koju su Sovjeti zvali "ekonomsko krilo NATO. Fermor prikazuje prostore Mađarske i Rumunije kao privremeno okupirane zone stare, zajedničke habzburške civilizacije, a slovenski Balkan kao prazan, pasivan, istorijski nebitan i divlji prostor. Zbog toga su, a ne zbog umetnosti, činjenice morale biti izbrisane.
Vredi pažljivo pročitati Fermorove knjige, ali u kontekstu vremena kada su prvi put objavljene, kao sredstvo modelovanja javnog mnjenja.
ADA KALE
FERMOR je je 1934. posetio i legendarno ostrvo Ada Kale sa turskim stanovništvom, tada turističko stecište i preteču fri-šopa bez carina na duvan, slatkiše, nakit i parfeme. Mitoman Fermor pak piše: "Vazduhom je treperila atmosfera praistorijskog preživljavanja, kao da je ostrvo utočište neke inače izumrle vrste, davno zbrisane sa lica zemlje."
Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.
Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.
Doncafé. Baš za tebe.
Preporučujemo
I Virtuosi Italiani, Alberto Martini i Paolo Pollastri 28. novembra na Kolarcu
29. 10. 2026. u 15:11
BOLIVUD STIŽE NA PALIĆ> U bioskopu "Abazija" počinje Festival indijskog filma
29. 10. 2026. u 09:35
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
VUČIĆ O VOJNOJ DOKTRINI: Moramo biti jači od 7 armija da bi bili sigurni, naša vojska danas je veoma snažna
ALEKSANDAR Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je večeras u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink,
11. 10. 2026. u 22:13
"Nije nas briga za fer-plej, odj**i!" Kapiten Srbije otkrio skandaloznu scenu sa Evropskog prvenstva
Muška odbojkaška reprezentacija Srbije pobedila je Holandiju u trećem kolu grupne faze Evropskog prvenstva posle preokreta epskih razmera 3:2 (20:25, 23:25, 30:28, 25:15, 17:15). Izjava nakon meča kapitena Srbije Nikole Jovovića nikoga nije ostavila ravnodušnim.
14. 09. 2026. u 22:51
Ko je Gorislav Papić, smenjeni urednik RTS-a: Na javnom servisu proveo 15 godina
GORISLAV Papić bio je urednik emisija Oko i Oko magazin na Radio-televiziji Srbije, kao i portala Oko.rts.rs, a danas je, po odluci v. d. glavnog urednika Informativnog programa RTS-a Borivoja Uskokovića, smenjen.
29. 10. 2026. u 15:10
Komentari (0)