DANAS BISTE IMALI 533 EVRA VIŠE: Narodna banka Srbije saopštila novu informaciju vezanu za štednju

DA je u junu 2012. oročio 100.000 dinara i potom reoročavao ulog, štediša bi do juna 2026. zaradio više od 62.600 dinara (533 evra) nego da je isti iznos štedeo u evrima, saopštila je NBS.

ДАНАС БИСТЕ ИМАЛИ 533 ЕВРА ВИШЕ: Народна банка Србије саопштила нову информацију везану за штедњу

Foto: Mario Kelichhaus / Panthermedia / Profimedia

Štednja stanovništva, i u domaćoj i u stranoj valuti, nastavlja trend rasta i u 2026. godini dostižu nove rekordne iznose, navodi Narodna banka Srbije.

Prema poslednjim, još uvek operativnim podacima, sredinom avgusta dinarska štednja premašila je nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara (18,4%) od početka 2026. godine.

Na ovaj način dinarska štednja je prvi put premašila protivvrednost od 2,0 milijarde evra, dok je devizna štednja dostigla 17,0 milijardi evra, što predstavlja najviše iznose štednje do sada.

U skladu sa bržim rastom dinarske od devizne štednje, učešće dinarske u ukupnoj štednji stanovništva je tokom prve polovine 2026. godine prvi put premašilo 10%, što je značajan napredak budući da je ono u junu 2012. godine bilo ispod 2%, navodi NBS.

Rezultati najnovije polugodišnje Analize isplativosti dinarske i devizne štednje, koja je obuhvatila period od juna 2012. do juna 2026. godine, pokazali su da je u prethodnih 14 godina dinarska štednja bila isplativija, i kratkoročno i dugoročno. 

Računica: Ko je čuvao novac u dinarima - sada ima 62.600 dinara više

Štediša koji je u junu 2012. godine oročio 100.000 dinara na godinu dana i potom 13 puta reoročavao ulog, do juna 2026. godine zaradio bi više od 62.600 dinara, odnosno oko 533 evra, više nego da je isti iznos štedeo u evrima, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

Prema najnovijoj analizi NBS o isplativosti štednje, dinarska štednja bila je povoljnija od štednje u evrima u gotovo 99 odsto posmatranih godišnjih perioda u prethodnih 14 godina. Od ukupno 157 analiziranih potperioda, dinarska štednja oročena na godinu dana bila je isplativija u 155.

NBS je analizirala i rezultate za kraći period. Štediša koji je u junu 2025. godine oročio 100.000 dinara na godinu dana do kraja perioda oročenja dobio bi više od 1.800 dinara više nego štediša koji je u evrima oročio protivvrednost istog iznosa.

Dinar isplativiji i na duži i kraći rok

Prednost dinarske štednje zabeležena je i kod drugih rokova oročenja. Dinarska štednja bez zanavljanja, oročena na tri meseca, bila je isplativija od štednje u evrima u više od 92 odsto posmatranih perioda, dok je kod oročenja na dve godine dinarska štednja bila isplativija u svim analiziranim potperiodima.

U NBS navode da rezultati analize pokazuju da je tokom prethodnih 14 godina bilo isplativije štedeti u dinarima, i na duži i na kraći rok.

Centralna banka ističe da promovisanje štednje u domaćoj valuti predstavlja važan deo strategije dinarizacije finansijskog sistema. Kako navode, NBS će i ubuduće pratiti i analizirati kretanja štednje i ukazivati na isplativost štednje u dinarima.

Zašto je dinarska štednja isplativija?

Na veću isplativost dinarske štednje u odnosu na deviznu najviše utiču relativna stabilnost kursa dinara prema evru, više kamatne stope na dinare, kao i povoljniji poreski tretman, budući da se na kamatu od dinarske štednje ne plaća porez.

Dinarska štednja je u prethodnih 14 godina povećana više od 13 puta, što u NBS vide kao pokazatelj većeg poverenja građana u domaću valutu i bankarski sistem. U prvih šest meseci 2026. najviše je porasla štednja oročena na šest do 12 meseci, koja čini 56,9 odsto ukupne dinarske štednje.

Istovremeno, devizna štednja je od juna 2012. do juna 2026. više nego udvostručena – sa 7,9 na 16,9 milijardi evra. U prvoj polovini ove godine povećana je za 735,5 miliona evra, odnosno 4,6 odsto.

(B92.net)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

ZELENA AGENDA NA DELU: Energetska tranzicija menja globalnu privredu