NA PERJU JOŠ IMAJU TRAGOVE LEPKA: Nelegalan poligon za hvatanje ptica pevačica u Pukovcu kod Doljevca
U ATARU sela Pukovac u opštini Doljevac, ornitolozi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS), otkrili su nelegalan poligon za hvatanje ptica pevačica lepljivim mamcima, sa desetak namenski postavljenih klopki.
FOTO:DZPPS Ištvan Balog Kornelija Karajović
Zahvaljujući brzoj i odlučnoj reakciji inspektora MUP, Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala, počinioci su, kako ističu u DZPPS, privedeni i protiv njih su podnete krivične prijave.
Kod počinioca je pronađeno više od 30 jedinki češljugara i konopljarki koje su uhvaćene u prirodi i koje su još uvek na svom perju imale tragove lepka. U dvorištima su imali i aktivne klopke za hvatanje ptica, u narodu poznate kao "kapani".
Kada je sa ptica skinut lepak, posle pregleda stručnjaka Zavoda za zaštitu prirode Srbije, puštene su nazad u prirodu.
- Hvatanje ptica pevačica je rasprostranjeno širom Srbije, prema prikupljenim podacima, godišnje se uhvati skoro 100.000 ptica, što je izuzetno štetno po populaciju ptica pevačica - ističe Slobodan marković, ornitolog DZPPS. - Hvatanje lepkom je nekako karakteristično za sam jug naše zemlje, što je i najokrutniji način hvatanja ptica, jer jako često dolazi do trajnih povreda uhvaćenih jedinki.
Jedan od primarnih razloga za ovakvo hvatanje ptica, kako predočavaju u DZPPS, jesu trgovina i materijalna dobit, iako su cene jedinki uhvaćenih ptica niske i najčešće se kreću u rasponu od nekoliko stotina dinara. Najugroženije su obično strogo zaštićene vrste ptica iz porodice zeba, među njima najčešće češljugari, konopljarke, čišci, zimovke i zebe.
Namenski sajt - "Poslednji let"
KAKO bi smanjio slučajeve nezakonitog hvatanja ptica i olakšao građanima da to otkriju, DZPPS je pokrenuo i namenski sajt "Poslednji let" na kojem se može saznati više o različitim načinima stradanja ptica i da se prijave slučajevi.
Hvatanje strogo zaštićenih divljih ptica zarad držanja u kavezima i nezakonite prodaje je, upozoravaju u DZPPS, krivično delo za koje preti kazna zatvora do tri godine, dok prema Pravilniku o odštetnom cenovniku za utvrđivanje visine naknade štete prouzrokovane nedozvoljenom radnjom u odnosu na strogo zaštićene i zaštićene divlje vrste, kazne za hvatanje ptica pevačica, i to iz porodica zeba, iznosi do 30.000 dinara po jedinki.
- Poslednjih godina smo svedoci sve češćeg procesuiranja ovakvih slučajeva i verujemo da će ovakva efikasnost Jedinice za suzbijanje ekološkog kriminala doprineti da intenzitet ovih nelegalnih aktivnosti polako opada - zaključuje Marković.
Preporučujemo
MAJA GOJKOVIĆ O BORBI ZA DRUŠTVO BEZ NASILjA Položaj žena sve bolji i bolji
09. 12. 2025. u 20:00
SVEČANO OTVORENE NOVA ZGRADA MZ I OBNOVLjENA SALU SOKOLSKOG DRUŠTVA Futogu po zasluzi
09. 12. 2025. u 16:29
VELIKO UPOZORENjE VUČIĆA: Za godinu i po dana suočićemo se sa velikim ratom, niko više ne želi da sluša drugu stranu
PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, na forumu "GLOBSEC BELTALKS: Beogradski ekonomski razgovori", da više nema racionalnosti u međunarodnoj politici i da se uskoro sprema veliki sukob.
09. 12. 2025. u 20:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)