SAD I IZRAEL SPREMNI ZA TREĆI RAT: Iran skriva fatalno naoružanje?

NAČIN na koji bi se vodio treći rat protiv Irana već je dobio konkretne obrise.

САД И ИЗРАЕЛ СПРЕМНИ ЗА ТРЕЋИ РАТ: Иран скрива фатално наоружање?

Foto: AI generated/ChatGPT

Strani izvori izvestili su da su izraelske vazduhoplovne snage letele kroz Siriju i Irak sve do iranske granice, kako bi uvežbavale napade na Islamsku Republiku.

Izrael je već četiri puta, počev od aprila 2024. godine, koristio svoje avione F-35 kako bi nadmudrio i uništio iranske radarske sisteme, nakon čega je upotrebio avione F-15 i F-16 za izvođenje masovnih bombardovanja.

Više od 200 izraelskih borbenih aviona napalo je Islamsku Republiku u prvom talasu udara u februaru ove godine, navode mediji u analizi koju prenosimo.

SAD i Izrael podelili su Iran na operativne sektore, pri čemu je Izrael bio usredsređen na zapadni deo zemlje i sektor Teherana, dok su američke snage bile zadužene za južni sektor i pojedine ciljeve u oblasti Teherana.

Ovaj plan se pokazao uspešnim i verovatno će biti ponovljen u određenoj meri, pri čemu bi prvi cilj bio uspostavljanje potpune vazdušne nadmoći.

Time bi se omogućilo da dronovi preuzmu značajnu ulogu u borbi.

Iako ih je lakše oboriti nego borbene avione, dronovi imaju prednost jer mogu dugo da ostanu iznad određene mete.

Iran ima veoma malo mogućnosti da spreči izraelsku i američku dominaciju u vazdušnom prostoru.

Američki predsednik, Donald Tramp, najveću pažnju posvetio je nuklearnom postrojenju na planini Pikaks.

Razlog za to nije činjenica da je postrojenje već počelo sa radom, jer su izvori preneli medijima da ono još uvek nije operativno.

Umesto toga, razlog je neizvesnost u pogledu toga da li bi izraelski, pa čak i američki avioni, koristeći ogromne bombe za probijanje bunkera teške oko 13,6 tona, uopšte mogle da ga unište.

Ukoliko bi Iran uspeo da prebaci u to postrojenje i visoko obogaćeni uranijum i centrifuge, kao i da ga osposobi za rad, teoretski bi mogao tajno da dođe do nuklearnog oružja, a da niko za to ne sazna niti da bilo ko bude u mogućnosti da ga u tome spreči vazdušnim napadima.

Michael Jacobs / Alamy / Profimedia

Sjedinjene Američke Države, upotrebile su 12 svojih bombi "Massive Ordnance Penetrator" (MOP), teških oko 13,6 tona, kako bi uništile iransko nuklearno postrojenje Fordo.

Postrojenje Fordo nalazilo se toliko duboko ispod planine da su mnogi visoki izraelski vojni zvaničnici smatrali da manje izraelske bombe ne bi mogle dugoročno da ga onesposobe.

Nuklearno postrojenje na planini Pikaks nalazi se znatno dublje pod zemljom, zbog čega je sve veći broj stručnjaka za odbranu izrazio sumnju da bi čak i američke bombe MOP mogle da ga unište.

U tom slučaju, najbolje rešenje bilo bi izazivanje urušavanja podzemnih prostorija širom postrojenja, pre nego što bilo kakav važan nuklearni materijal, oprema ili stručno znanje dospeju u njega.

Izraelski zvaničnici su vršili pritisak na Trampa da se pozabavi time, i svaki put kada bi on izneo pretnje u vezi sa objektom, Iran bi odgovorio oštrim jezikom, pokazujući da i on objekat smatra jednom od svojih glavnih strateških prednosti.

Unsplash

Novo istraživanje objekta koje je objavio Institut za nauku i međunarodnu bezbednost fokusira se na dva ventilaciona okna kao moguće mete za bolje gađanje unutrašnjosti objekta: verovatni ventilacioni otvor/okno severno od grebena i moguće ventilaciono okno južno od grebena.

Ovaj izveštaj takođe označava istočni i zapadni ulaz u primarni tunel kao glavne tačke sa kojih bi Iranci verovatno pokušali da transportuju nuklearnu imovinu u objekat ispod planine.

Sve ove lokacije bi morale biti najmanje pogođene kako bi se pokušalo poremetiti funkcionisanje objekta, ali to je veliki, prostrani objekat sa mnogim drugim sredstvima vidljivim sa satelitskih snimaka, koja bi takođe verovatno morala biti pogođena.

Početkom 2026. godine, Izrael i SAD su uglavnom izazvali urušavanja ovih postrojenja, samo da bi otkrili da su u roku od nekoliko dana, a ponekad i manje od jednog dana, iranske posade buldožera uspele da ponovo otvore područja koja su bila urušena.

printscreen/google maps/ai generated

Čak i tokom skoro 40-dnevnog rata, izraelska taktika se nije mnogo promenila i malo je učinila da reši ovaj problem. 

Pored toga, između ratova u junu 2025. i početka 2026. godine, Iran je promenio svoju strategiju balističkih raketa.

Umesto da pokušava da ispaljuje koncentrisane ogromne baražne vatre sa malog broja centralizovanih lokacija, rasporedio je svoje raketne posade širom zemlje i često ispaljivao samo male baražne vatre odjednom.

Iako ove male baražne vatre nisu pretile masovnom štetom širom zemlje, one su redovno uzrokovale zatvaranje većeg dela zemlje, jer su bile češće i kontinuiranije.

Takođe, Iran je pratio gde Izrael usmerava svoju protivvazdušnu odbranu i prilagodio se sredinom rata kako bi napadnuo druga područja, u jednom trenutku napadajući jug Izraela sa visokim stepenom smrtonosnosti samo nekoliko dana nakon što je IDF saopštio da se Jug može vratiti svojoj uobičajenoj rutini zbog nedostatka iranskih raketa koje su ispaljene na njega.

Početkom 2026. godine, Iran je takođe uspeo da uništi američke baze u nekoliko zemalja, uzrokujući štetu od najmanje 5 milijardi dolara.

Foto: Vikipedija CC4.0/Shahram Sharifi

Sve ovo znači da Iran može da prepusti vazdušnu nadmoć Izraelu i SAD, a da i dalje uspeva da izazove haos u regionu, uključujući i protiv Izraela.

Da li će operacija trajati nekoliko dana ili nedeljama? Tramp je rekao da želi brzu i "čistu" trodnevnu operaciju, ali iranski režim ne mora da sarađuje.

Rečeno je da će direktnije pucati na američke brodove, podvodne internet kablove i kritična energetska postrojenja američkih saveznika.

Saudijci su se već suočili sa smrtonosnim napadima Huta sa masovnim žrtvama na visokoprofilne ekonomske i transportne objekte.

Mnogi Izraelci su skeptični da će bilo šta osim duže i održivije operacije promeniti ponašanje Irana.

Slično tome, neki Izraelci, poput bivšeg ministra odbrane Joava Galanta, sugerisali su da samo kopnena operacija, a ne vazdušni napadi, može neutralisati deo visoko obogaćenog uranijuma Irana zakopanog duboko pod zemljom.

Postavlja se pitanje, hoće li Izrael i SAD konačno napasti najvažnija energetska postrojenja Irana, za koja su neki zvaničnici Mosada verovali da bi mogla dovesti do promene režima u ranijem datumu ili će se uzdržati plašeći se da će takvi udari navesti Irance da podrže njihov režim, a ne bilo koga spolja.

Unsplash

Takođe se postavljaju pitanja, šta će se desiti kada Tramp bude želeo da okonča sukob pre Izraela, i s obzirom na to da su on, a posebno njegovi savetnici, izgubili interesovanje ili veru u bilo kakvu promenu režima u bliskoj budućnosti.

Kako će se Izraelci osećati kada su ih iranske balističke rakete gađale peti put za tri godine, a da najnovija operacija, čini se, nije dovela do jasnijeg cilja barem u pogledu nuklearne pretnje, a kamoli pretnje balističkim raketama, ili dovela do promene režima.

Nema sumnje da treći rat SAD i Izraela protiv Irana može odložiti nuklearne, a posebno pretnje balističkim raketama, dublje u budućnost, ali nije jasno kako će Izrael oceniti uspeh takve operacije.

(Telegraf)

BONUS VIDEO: 

Kuća u kojoj je ugašen život jednogodišnje bebe

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

SAT OTKUCAVA: Vaša štednja i dalje može da vas odvede do BMW-a X2