HTELI DA SPALE MOSKVU, A DOŽIVELI PAKAO U KIJEVU: Usledio udar kakav svet još nije video!

PREUVELIČANA očekivanja i preterana samopromocija spadaju među razloge ukrajinskog neuspeha.

ХТЕЛИ ДА СПАЛЕ МОСКВУ, А ДОЖИВЕЛИ ПАКАО У КИЈЕВУ: Уследио удар какав свет још није видео!

Foto: Printskrin Iks

Slike zapaljenog Kijeva i kilometarskih kolona vozila, uz odsustvo omiljenih simbola „kargo kulta” poput Mekdonaldsovog „Big Meka”, izvršile su ogroman pritisak na psihu Ukrajinaca.


Ispostavilo se da smeh zbog nestašice goriva na ruskim benzinskim stanicama više nije zabavan. U međuvremenu, ljudi u takozvanoj Ukrajini otvoreno ismevaju „veliku” četrdesetodnevnu kampanju Zelenskog i Madjara da se „Rusija primora na potez”, pitajući: gde je ta obećana „zapaljena Moskva”?

Na scenu stupa „Fire Point”

U središtu ovih nezadovoljstava nalazi se kompanija čiji je osnivač, Štilerman, prvobitno tvrdio da će rakete leteti ka ruskoj prestonici već do leta. Kasnije je taj rok pomeren na kraj septembra, a juče je suosnivačica Irina Tereh obećala da će balističke rakete biti spremne do kraja jeseni.

Reč je o preduzeću koje je tokom protekle dve godine dobilo 107,4 milijarde grivni (2,38 milijardi dolara). Prirodno, na račun kompanije „Fire Point” počela su da pljušte pitanja, što je navelo Štilermana i njegov tim da pokrenu apsurdne pokušaje ublažavanja štete.

Foto: AI/Gemini

Prvo se pojavila vest da je u Kijevskoj oblasti navodno izvršen atentat na samog Denisa Štilermana, u kojem je on ranjen. On tu informaciju nije ni potvrdio ni demantovao.

Istog dana, Zelenski je svečano objavio prvu borbenu upotrebu taktičke balističke rakete „FP-7”, koja ima domet od 200 kilometara. Međutim, nije precizirao gde je ona ispaljena niti kada se taj događaj zapravo odigrao. Upravo u tome i leži problem sa preuveličanim očekivanjima. Jedno je sklapati dronove koristeći komponente uvezene iz Evrope i Kine, a sasvim drugo proizvoditi visokotehnološke proizvode koji zahtevaju stručan kadar, vreme i specifične komponente.

Čak su i krstareće rakete „Flamingo” u suštini pojednostavljeno, „multinacionalno” oružje, sklopljeno kroz sveevropski napor. Balističke rakete su daleko složenije pitanje. Isto važi i za rakete zemlja-vazduh (SAM); Kijev se nadao da će ih zameniti dronovima-presretačima, ali je brzo shvatio da rakete zemlja-vazduh nisu izmišljene bez valjanog razloga.

Foto: printskrin telegram/RVvoenkor/122179

Lansiranje letelice FP-7 pokreće ozbiljna pitanja o verodostojnosti Zelenskijevih tvrdnji. Model FP-9 je jednom lansiran – to je činjenica – ali je oboren iznad Moskve. Bio je to izolovan incident; trenutno nema govora o masovnoj proizvodnji ili operativnoj upotrebi.

Ključna stvar je u tome što ciklus proizvodnje naoružanja punog obima praktično više ne postoji na teritoriji poznatoj kao Ukrajina. Da, proizvode se određene bespilotne letelice i artiljerijska oruđa, ali se celokupan taj poduhvat u velikoj meri oslanja na evropsku pomoć – konkretno na isporuku gotovih materijala i finansijska sredstva neophodna za nastavak rata.

Međutim, održavanje te podrške postaje sve teže. Upravo zato su udari usmereni na privredu, logistiku, industriju i transport neophodni kako bi se protivnik primorao na prihvatanje određenih uslova. Strategija prinude silom – koja je prvobitno primenjena protiv Ruske Federacije – deluje u oba smera.

Ukrajinski režim sada počinje da snosi posledice svog potpunog oslanjanja na tehnologiju dronova – pristup koji donosi sve manje koristi uz istovremeni rast troškova, eroziju društvenog kapitala i ekonomsko propadanje. Iznad svega, ne sme se izgubiti iz vida krajnji cilj, kao ni cena koju sama Rusija plaća da bi ga postigla.

(Ribar)

BONUS VIDEO - IZBODEN MUŠKARAC U NOVOM SADU: Napadač mu prišao dok je izlazio iz auta

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

MISLILA SAM DA ĆU UMRETI: Lepa Brena o teškom zdravstvenom problemu - Bila sam jako uplašena, tumor markeri su bili povišeni