KRSTOVDAN - PRAZNIK ČASNOG KRSTA: Dan kada se vernici sećaju najveće hrišćanske svetinje

DANAS pravoslavni vernici obeležavaju Vozdviženje Časnog i Životvornog Krsta Gospodnjeg, u narodu poznato kao Krstovdan. Reč je o jednom od velikih Gospodnjih praznika, posvećenom Krstu na kome je, prema hrišćanskom verovanju, raspet Isus Hristos.

КРСТОВДАН - ПРАЗНИК ЧАСНОГ КРСТА: Дан када се верници сећају највеће хришћанске светиње

Foto: Viktorio Nitov / Alamy / Profimedia

Ovo je dan strogog posta, molitve i sećanja na stradanje, ali i na pobedu života nad smrću.

Iza praznika krije se priča o caru, carici, čudesnom pronalasku svetinje i krstu koji je postao jedan od najprepoznatljivijih simbola hrišćanstva.

Kako je carica Jelena pronašla Hristov krst?

Prema crkvenom predanju, početkom IV veka sveta carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, otputovala je u Jerusalim u potrazi za Krstom na kome je razapet Hristos.

Predanje kaže da je jedan stariji Jevrejin otkrio mesto gde je Krst bio sakriven, ispod nekadašnjeg hrama posvećenog boginji Veneri. Kada su počeli da kopaju, pronašli su čak tri krsta!

Ali kako utvrditi koji je Hristov?

Tu počinje najzanimljiviji deo priče. Prema žitiju, patrijarh Makarije naredio je da se krstovi prinesu bolesnoj ženi, a zatim i preminulom čoveku. Kada je prinesen treći krst, dogodilo se čudo – čovek je oživeo. Tako je, prema predanju, prepoznat Časni Krst.

Patrijarh Makarije podigao je Krst visoko da ga narod vidi, a okupljeni su uzvikivali: "Gospode, pomiluj!"

Zato se praznik i naziva Vozdviženje – podizanje, uzdizanje Krsta pred narodom.

Krst koji je bio u zarobljeništvu 14 godina!

Ovo je drugi važan događaj koji se obeležava na Krstovdan.

U 7. veku persijski car Hozroj osvojio je Jerusalim i odneo Časni Krst u Persiju. Svetinja je tamo, prema crkvenom predanju, provela 14 godina.

Vizantijski car Iraklije pobedio je Persijance i vratio Krst u Jerusalim.

Ali, kako kaže predanje, car nije mogao da ga unese u grad u raskošnoj carskoj odeći. Patrijarh Zaharija objasnio mu je da Hristos nije nosio Krst u carskom sjaju, već bos i ponižen.

Car je skinuo raskošnu odeću, obukao skromnu i bosonog poneo Krst.

Poruka ove priče je jasna: pred Hristovim Krstom nema careva i običnih ljudi – svi su jednaki.

Tropar i kondak praznika

Tropar · glas 1

"Spasi, Gospode, ljude Tvoje i blagoslovi dostojanje Tvoje, pobede na soprotivna darujući i Tvoje čuvajući Krstom Tvojim žiteljstvo."

Kondak · glas 4

"Vozneo si se na Krst voljom, novome Tvome žiteljstvu daruj milosrđe Tvoje, Hriste Bože; obraduj nas silom Tvojom, pobede dajući nam na protivnike, imajući Tvoje oružje mira, nepobedivu pobedu."

Smisao: Krst se u pravoslavnoj tradiciji ne posmatra samo kao znak stradanja, već i kao simbol spasenja, nade i duhovne pobede.

Šta se danas radi u crkvi?

Krstovdan je veliki Gospodnji praznik i crveno slovo u kalendaru.

U hramovima se na prazničnom bogosluženju iznosi Časni Krst, koji vernici celivaju. Posebno mesto u bogosluženju ima poklonjenje Krstu, a umesto uobičajenog Trisvetog peva se:

"Krstu Tvome poklanjamo se, Vladiko, i sveto Vaskrsenje Tvoje slavimo."

Praznik je posvećen Hristovom stradanju i spasenju čoveka, pa je i post deo njegovog obeležavanja. 

Narodni običaji

Posti se. Danas se u pravoslavnom kalendaru propisuje post na ulju. U narodu je poznata izreka: "Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti."

Bere se bosiljak. U mnogim krajevima bosiljak se smatra blagoslovenom biljkom. Nosi se u crkvu, čuva u kući i koristi prilikom osvećenja vode.

Ne ide se u šumu. U narodnim verovanjima postoji priča da se od Krstovdana zmije povlače u zimska skrovišta, pa se u nekim krajevima izbegava odlazak u šumu. Ovo je narodno verovanje, a ne crkveno pravilo.

Priprema za jesen. Krstovdan se u narodnoj tradiciji povezuje sa završetkom letnjih radova i pripremom za hladnije dane.

Zanimljivost: Postoje dva Krstovdana!

Mnogi ne znaju da se u pravoslavnom kalendaru obeležavaju dva praznika koja nose naziv Krstovdan.

Jesenji Krstovdan, 27. septembra, posvećen je Vozdviženju Časnog Krsta.

Zimski Krstovdan, 18. januara, obeležava se uoči Bogojavljenja i povezan je sa vodoosvećenjem i uspomenom na krštenje Isusa Hrista.

Dakle, današnji Krstovdan nije isto što i onaj uoči Bogojavljenja.

Poruka praznika

Krstovdan nas podseća da vera nije samo u rečima i običajima, već i u spremnosti čoveka da bude skroman, istrajan i milosrdan.

U priči o caru Irakliju nalazi se i jedna snažna poruka za svakog čoveka: ponekad je potrebno da skinemo krunu sa glave, da bismo razumeli ono što je zaista sveto.

BONUS VIDEO: KOLONA KOD HRAMA SVETOG SAVE: Vernici u redu za celivanje i poklonjenje pojasu Presvete Bogorodice

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

DOĐI I PROBAJ! 7 dana za besplatnu igru