Hrvati ulaskom u EU hteli da se distanciraju od postjugoslovenskih država; Sa članstvom došlo i jačanje ekstremnih snaga

U tekstu povodom povodom pete godišnjice od prijema Zagreba u EU, bečki dnevnik navodi da je i u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama centralne i istočne Evrope, bzo nakon pristupanja bilo primetno da Brisel više ne može da izvrši nikakav reformski pritisak, a to je vodilo ka jačanju ekstremno nacionalističkih snaga.

One su ćutale do članstva, a potom se formirale pre svega u civilnom društvu i agitovale protiv manjina i to "pre svega srpske, čija se situacija odmah pogoršala", konstatuje "Standard".

"Hrvati nikada nisu bili entizijasti po pitanju članstva u EU. Oni nisu mnogo očekivali i nisu zbog toga razocarani", ocenio je politolog Dejan Jović.

PROČITAJTE JOŠ: Hrvati se hlade od EU

"Standard" ističe da je došlo do brojnih inicijativa i referenduma za jačanje ekstremno konzervativne slike porodice i društva, koju je podržavala hrvatska katolička crkva, koja je u poređenju sa crkvama drugih evropskih država daleko desno orijentisana.

List navodi da, kao i u susednoj Srbiji i Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj nedostaje svest o sekularizmu.

Politolog Žarko Puhovski kaže da narod na jesen odlučuje o velikom ograničavanju parava manjina i da će, ako to izjašnjavanje bude uspešno, to predstavljati jasno okretanje u desno.

"Međutim još uvek smo baletani koji balansiraju na rubu tih struja", dodao je on i ukazuje da desno od HDZ-a nema značajnijih partija.

"Mi u poređenju sa drugima u Evropi imamo najmanji udeo radikalnih desnih partija", kazao je Puhovski i izrazio uverenje da će to tako ostati u naredne dve, tri godine.

Prema njegovim rečima trenutno se ne nazire fomiranje neke partije koja bi bila nalik na nemačku AfD ili austrijsku FPO.

"Standard" naglašava da Hrvati nisu upali u oči kao veliki Evropljani.

"U Evropskom parlamentu se sa nepoverenjem gleda na hrvatske poslanike, jer su se oni isticali pre svega time što su se zalagali za interese hercegovačkih nacionalista, to jest jednostrano za jedan narod u susednoj državi", konstatuje list.

Jedan neimenovani diplomata EU kritikovao je taj nacioanlistički stav hrvatskih poslanika, ocenivši da bi u Hrvati glasali i protiv svih ostalih 27 članica.

Puhovski ukazuje da je spoljnopolitička pozicija formulisana od veoma desno orijentisanog HDZ-ovca Davora Štira.

"Standard" ističe da je upadljiv bio i pokušaj da se vetom zaustave pristupni pregovori sa Srbijom, što je bilo neuspešno.

PROČITAJTE JOŠ: JUNKER HVALI HRVATSKU: Zagreb se u EU ponaša pozitivno, kao da je njen osnivač

"Sada Hrvatska želi što brže da uđe u unutrašnji krug EU i pristupi Šengenu kao i evrozoni. To bi bilo korisno za ostale članice, jer tako turisti iz tih zemalja ne bi morali više satima da čekaju na granicama, a Zagreb bi bio nadležan za zaštitu spoljne granice", navodi list.

Istovremeno "Standard" ističe da će protiv toga veto uložiti Slovenija, jer Hrvatska ne priznaje međunarodnu presudu u graničnom sporu.

"Pritisak na Hrvatsku i Sloveniju da se oko tog pitanja dogovore je postao sada još veći, jer su čak i Makedonija i Grčka postigle kompromis", ocenio je Jović.

"Standard" dodaje da i pored sporova sa susedima postoji određeno postjugoslovensko zajedništvo, te da to pokazuje ne samo činjenica da mnogi Slovenci rado letuju u Hrvatskoj, već i istraživanje prema kojem je 64 odsto Hrvata navijalo za Srbiju protiv Brazila na Svetskom prvenstvu u Rusiji.