KUĆA NABIJAČA STARA 120 GODINA PONOS SLOVAKA: Autentična građevina u vojvođanskom selu Hajdučica postaje nepokretno kulturno dobro

MALA banatska kuća od naboja, u selu Hajdučica, koja je pre petnaestak godina preuređena u etno-kuću slovačke nacionalne manjine, ušla je u proceduru zaštite kao nepokretno kulturno dobro, što bi tom malom mestu u opštini Plandište trebalo da donese mnogo veću vidljivost na turističkoj mapi Vojvodine.

КУЋА НАБИЈАЧА СТАРА 120 ГОДИНА ПОНОС СЛОВАКА: Аутентична грађевина у војвођанском селу Хајдучица постаје непокретно културно добро

Foto: J.Baljak

Reč je o jednoj od najstarijih sačuvanih seoskih građevina, koja čuva autentičan izgled i duh vremena u kom je nastala, a to je pre tačno 120 godina. Od drugih kuća izdvaja se po svojoj plavoj fasadi, karakterističnoj za nekadašnje slovačke sokake, a dodatni značaj joj daje to što predstavlja istorijski kutak ove nacionalne manjine, koja od osnivanja sela u 19. veku predstavlja većinsko stanovništvo.

-Ova naša priča nastala je zahvaljujući vlasnici kuće Suzani Mostarlić iz Beograda, koja nam je ustupila svoju dedovinu, kako bismo tu napravili svoje prostorije. Bio je pravi izazov adaptirati je, jer je bila u jako lošem stanju. Sedam godina u nju niko nije kročio. Vlaga i glodari su učinili svoje, a i dvorište je bilo potpuno zakorovljeno. Ipak, uz podršku lokalne samouprave, APV, slovačke dijaspore i donacijama građana uspeli smo da od nje napravimo ponos našeg sela – kaže Vladimir Huđec, predsednik Mesnog odbora Matice Slovačke u Hajdučici, uz napomenu da su to istorijsko zdanje u međuvremenu otkupili.

ZAOSTAVŠTINA DUNĐERSKIH

HAJDUČICA, koja ima tek oko 900 stanovnika, već ima tri zaštićena dobra i sva tri su vezana za porodicu Dunđerski. Dvorac „Damaskin“, koji je Lazar podigao za svoju ćerku Olgu Jovanović, proglašen je spomenikom kulture od velikog značaja, dok je park, koji ga okružuje, pod zaštitom kao spomenik prirode treće kategorije. Spomenikom kulture proglašen je i ženski manastir sa crkvom Sabor Svetih Arhangela, koja predstavlja Olginu zadužbinu.

Ova „kuća na lakat“, koja se nalazi na uglu Masarikove i Slovačke ulice, bila je jedna od reprezentativnijih u selu, u vreme kada je bila sagrađena. Isprva je imala četiri prostorije: prednju gostinsku sobu, spavaću sobu, kuhinju i ostavu, a kasnije joj je dozidan i konk – uski zastakljeni hodnik. Tu se sada čuva deo lokalne prošlosti, koji nas vraća u period između dva svetska rata.

-Prostorije su opremljene onako kako se tu zapravo i živelo pre stotinak godina. Sav nameštaj, predmete, nošnje i stare fotografije prikupljale su naše žene. Pronalazile su ih na tavanima i napuštenim seoskim kućama ili ih dobijale od meštana. Najponosniji smo na kompletan pribor za preradu konoplje, od drvenog razboja za ručno tkanje do preslice i alatke za čišćenje kudelje. Imamo i obranjicu, šipku sa dve kuke, na koju su se kačila vedra sa vodom iz bunara – nabraja Huđec, uz žal što nisu uspeli da obezbede starinski zidani šporet od čerpić cigle, jer više nema majstora, koji znaju to da naprave.

 

Imajući sve to u vidu, Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture i istoimeni zavod iz Pančeva, prošle godine su dodelili tom stoletnom objektu status prethodne zaštite. To znači da sada iste te institucije na republičkom nivou treba da daju svoj sud, kako bi ova autentična slovačka etno-kuća postala zaštićeno kulturno dobro.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

pogledaj sve

18+ Zabranjeno je učestvovanje maloletnih lica u igrama na sreću. Igre na sreću mogu izazvati zavisnost.

Komentari (0)

DVOCIFREN RAST PROMETA UZ VIŠE OD 190 MILIONA PRODATIH PROIZVODA: dm beleži još jednu rekordnu godinu