ISTORIJA PORED KANTE: Na platou podno Vršačke kule odigrala se dva važna, ali zaboravljena dvoboja

PLATO podno Vršačke kule, na Vršačkom bregu, na kom se nalazi drvena kućica Turističkog info-centra, mesto je od izuzetne istorijske važnosti, ali svojim izgledom ne ostavlja takav utisak.

ИСТОРИЈА ПОРЕД КАНТЕ: На платоу подно Вршачке куле одиграла се два важна, али заборављена двобоја

Foto: J.Baljak

Umesto lepo uređene javne površine, pretvoren je u skladište starih i novih putokaza, projektnih tabli, saobraćajnih znakova i kanti za smeće, postavljenih bez ikakvog smisla na centralnom zelenom ostrvu. Istorija je ostala u zaleđu tih stubova.

A predanje kaže da su se baš na tom mestu, u razmaku od 300 godina, odigrala dva značajna dvoboja, koja su imala veliki uticaj na dalji tok srpske istorije.

Prvi se zbio 1594, tokom ustanka banatskih Srba protiv Turaka. Tadašnji zapovednik Vršačke kule, turski Arslan-beg, izazvao je na megdan vođu vršačkih ustanika Janka Halaburu, koji mu je u toj borbi odrubio glavu i tako na kratko oslobodio svoj grad. Međutim, samo par dana kasnije, ustanak je ugušen u krvi.

Foto: Grad Vršac

Grb Grada Vršca

-Halabura je poginuo u bici kod sela Parta, a većina stanovništva je morala da izbegne u današnju Transilvaniju, zajedno sa duhovnim vođom ustanka, vršačkim vladikom Teodorom Nestorovićem. Pod njegovim blagoslovom ustanici su, inače, u svojim borbama nosili barjake sa likom Svetog Save, pa je ozloglašeni Sinan-paša, mesec dana nakon vršačkog dvoboja, naredio da se mošti tog sveca prenesu iz manastira Mileševa u Beograd i tu spale, kako bi svim Srbima uništio nacionalni zanos – priča nam bibliotekar Tamaš Fodor.

Detalj iz pomenutog vršačkog megdana – nabijena begova glava na Halaburinu sablju – i danas se nalazi na grbu Grada Vršca, izrađenom još 1804, dok je brdo, koje se uzdiže iznad platoa, po tome nazvano Turska glava. Tu se, kažu, nekada nalazio spomenik ovom odvažnom junaku, dok je pre 13 godina, baš na mestu gde se dvoboj odigrao, postavljena spomen-ploča sa njegovim likom u reljefu. Ona i dalje stoji na zelenom ostrvu, ali je zasenjena ostalim mnogo višim tablama, dok joj društvo pravi kanta za smeće, postavljena tik uz njene stubove.

Foto: J.Baljak

Kanta pored spomen-ploče Janka Halabure

Drugi vršački dvoboj nema svoje obeležje, ali pojedini istorijski spisi kažu da se odigrao baš na ovom platou pre tačno 100 godina, i to u tajnosti, kada je mladi pisac Miloš Crnjanski iz banalnih razloga izazvao pilota i ratnog oficira Tadiju Sondermajera. Sukobili su se oko toga čije avione bi Nacionalni avio-klub trebalo da kupi, francuske ili nemačke.

-Te 1926. u Srbiji su dvoboji bili strogo zabranjeni, pa su megdandžije odlučile da se suoče na Vršačkom bregu, jer su u Vojvodini tada još važili pojedini austrougarski zakoni. Crnjanski je sa sreskim načelnikom dogovorio da, ukoliko neko od njih dvojice bude ubijen, ispadne kao da je stradao u lovu, dok je od porodice Dunđerski nabavio dva identična starinska pištolja, pravljena baš za dvoboje – objašnjava nam vršački hroničar Ivan Babić. - Crnjanski je, kao izazivač, imao pravo prvog pucanja, ali je promašio, a Sondermajer, prema jednoj verziji priče, nije želeo da ispali hitac u suparnika, pa su dalji sukob prekinula trojica sekundanata, tj. jedini svedoci tog događaja.

Foto: Wikipedia

Miloš Crnjanski i Tadija Sondermajer

Ishod ovog zabranjenog megdana zasigurno je pozitivno uticao na srpsku istoriju. Samo godinu dana kasnije Sondermajer je postao prvi čovek, koji je avionom preleteo distancu od 15.000 kilometara (od Pariza do Bombaja), dok je Crnjanski posle tri godine napisao jedno od najznačajnijih dela srpske književnosti – „Seobe“.

Jelena Baljak

RASKRŠĆE GLAVNIH PUTEVA

PLATO je danas veoma posećen, jer se tu ukrštaju asfaltni putevi za Vršačku kulu i Odmaralište „Crvenog krsta“. Tu su i Staza zdravlja i uspon na Tursku glavu i popularni vidikovac Turban. Turistički info-centar, sa natkrivenim stolovima i klupama, predstavlja mesto za kratak predah, a postoje i pošljunčeni gornji i donji parking. JKP „Drugi oktobar“ redovno odnosi smeće, povremeno i kosi travu, dok su zeleno ostrvo, kao centalnu tačku, svi zapostavili.

Foto: J.Baljak

Zeleno ostrvo načičkano raznim tablama

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

SEVILJA SE NE BOJI ATLETIKA: Andaluzijski velikan sanja savršen start i treću pobedu zaredom!