OGLASIO SE DŽEJ DI VENS: Evo šta Iran mora da uradi kako bi se rat okončao

POTPREDSEDNIK SAD Džej Di Vens izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za Rojters da Iran mora da „značajno“ smanji svoje kapacitete za obogaćivanje uranijuma kako bi zadovoljio zahteve SAD i okončao sedmomesečni rat između zemalja, čak i dok Vašington nije siguran kako Teheran donosi odluke u pregovorima.

ОГЛАСИО СЕ ЏЕЈ ДИ ВЕНС: Ево шта Иран мора да уради како би се рат окончао

Foto: Tanjug/AP Photo/Denes Erdos

Vens, dugogodišnji skeptik prema učešću SAD u stranim ratovima, preuzeo je vodeću ulogu u pregovorima o rešenju sukoba i posredovao je u postizanju privremenog mirovnog sporazuma u ​​junu koji se brzo raspao.

Rat je potresao globalna energetska tržišta i postao politička obaveza za američkog predsednika Donalda Trampa i kolege republikance pred novembarske izbore na sredini mandata.

Vens je u ponedeljak, nakon predizborne posete Aljasci, rekao da bi svaki sporazum zahtevao od Irana da smanji svoje kapacitete za obogaćivanje ulja, umesto da ponudi garancije o budućem smanjenju nuklearnih kapaciteta.

- Ako ne želite nuklearno oružje, zašto vam je onda potrebno obogaćeno gorivo od 60%? A ako želite da pokažete posvećenost tome da ne pravite nuklearno oružje, nemojte graditi visoko obogaćeno gorivo. To je ključni problem - rekao je Vens.

- Mislim da ako žele da pokažu posvećenost tome da ne grade nuklearno oružje, uradili bi nešto značajno u vezi sa svojim kapacitetom za obogaćivanje - dodao je.

Vašingtonovi „zahtevi i ideje“ o iranskom nuklearnom programu su u suprotnosti sa zahtevima Teherana, rekao je u sredu visoki iranski zvaničnik za Rojters kada je upitan o Vensovom komentaru da Teheran mora da smanji obogaćivanje uranijuma kako bi okončao rat.

Iran i SAD su poslednjih nedelja razmenili predloge usmerene na okončanje rata i ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, vitalne globalne rute za isporuku energije.

Tramp je odbio najnoviju ponudu Teherana i upozorio da bi se vojne operacije mogle intenzivirati nakon srednjoročnih izbora.

Vens je rekao da SAD ostaju otvorene za sporazum, ali da bi zahtevale konkretne iranske nuklearne ustupke.

- Nećemo menjati reči za dela - rekao je Vens.

Tramp i zvaničnici administracije su dosledno pozivali na blokiranje puta Irana ka izgradnji nuklearnog oružja, uključujući uništavanje ili uklanjanje njegovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma koji se može koristiti za nuklearnu bombu.

Poruka je bila manje jasna o tome da li bi Iranu, prema mogućem mirovnom sporazumu, moglo biti dozvoljeno da zadrži izvesnu količinu obogaćenog uranijuma, na nivoima ispod onih koji bi bili neophodni za brzu izgradnju oružja.

TEHERANSKA CRVENA LINIJA

Visoki iranski zvaničnik rekao je da nisu vođeni nikakvi pregovori sa SAD o iranskom nuklearnom programu i da Vašington prvo mora da ispuni uslove Teherana pre nego što počnu nuklearni pregovori.

Zvaničnik je rekao da je američko priznanje prava Irana na obogaćivanje uranijuma crvena linija za Teheran, za koju je rekao da „neće pokazati fleksibilnost ni na koji način“.

Međutim, rekao je da se detalji obogaćivanja mogu razmotriti kasnije.

- Vensovi komentari su ideje i zahtevi Vašingtona... Amerikanci su slobodni da postavljaju zahteve i imaju ideje, ali su u suprotnosti sa zahtevima Irana - rekao je visoki iranski zvaničnik, koji je uključen u indirektne pregovore sa SAD.

Izrael, SAD i druge zapadne države dugo optužuju Iran da traži nuklearno oružje, uključujući i ukazivanje na njegov potez ka obogaćivanju uranijuma na 60%, što je daleko više nego što je potrebno za civilnu upotrebu i bliže 90% potrebnim za oružje.

Iran negira da traži nuklearno oružje; iranske vlasti su rekle da bi Teheran mogao da pristane da razblaži svoj najobogaćeniji uranijum.

NEJASNO KAKO IRAN DONOSI ODLUKE: VENS

Vens je rekao da Vašington nije siguran ko donosi odluke u Teheranu, što dodatno komplikuje stvari.

AP Photo/Heather Khalifa

Dodao je da SAD razgovaraju sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom i ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem.

Međutim, nije jasno koliki autoritet imaju unutar iranske strukture moći, rekao je, nakon što je u zajedničkim američko-izraelskim napadima na početku rata ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnej.

- Jedna od stvari koju smo primetili jeste da nije potpuno jasno kako njihova zemlja donosi odluke - napominje Vens.

Odvojeno, Tramp je u utorak rekao da je njegov „najveći problem“ to što niko ne zna ko vodi Iran.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova izjavio je u nedelju da su američki zvaničnici dobro upoznati sa svojim iranskim kolegama i kako funkcioniše iranski sistem donošenja odluka.

Profimedia

- Problem je zapravo suprotan: leži u kontradiktornim stavovima i pomešanim porukama američkih zvaničnika - rekao je Esmail Bagaei na nedeljnoj konferenciji za novinare.

Vens je rekao Rojtersu da je vodio lične razgovore sa komandantima na terenu kako bi procenio uslove na bojištu.

Odbacio je zabrinutost zbog kritične nestašice municije i dodao da, iako iranske trupe povremeno mogu da napadnu komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu, one uglavnom nisu u stanju da spreče izvoz energije preko tog plovnog puta.

Vens je odbio da kaže da li vodi mirovne pregovore, iako se često navodi kao glavni pregovarač Bele kuće.

- Svakako smo uključeni - rekao je.

- Na kraju krajeva, predsednik Sjedinjenih Država pokreće stvari -

Rat — i njegova mesečna cena od 3 milijarde dolara — postao je ključno pitanje u predizbornoj kampanji.

Više cene energije su stavile Trampa i republikance u defanzivu u konkurentnim državama koje će odlučivati o kontroli nad Kongresom.

Vens je pokušao da ublaži kritike Trampovog postupanja u sukobu, poručujući biračima da ne bi trebalo da dozvole da ih to pitanje spreči da podrže republikance na izborima sledećeg meseca.

Na Aljasci, Vens je podržao republikanskog senatora Dena Salivana, koji je u tesnoj borbi za reizbor sa demokratskom izazivačicom Meri Peltolom.

Tramp je na Aljasci osvojio 13 procentnih poena 2024. godine, ali rastući svakodnevni troškovi doveli su državu u igru.

Pre nego što je razgovarao sa Rojtersom, Vens je veliki deo svog govora usmerio na pitanja pristupačnosti, posebno u vezi sa energijom.

Udaljenost Aljaske čini robu široke potrošnje skupljom, a proizvodnja energije je ključna industrija.

Učesnici mitinga su negodovali kada je Salivan skoro predstavio Vensa kao predsednika SAD, umesto kao potpredsednika.

Vens se smatra vodećim republikanskim kandidatom za naslednika Trampa.

Vens je nakon toga rekao Rojtersu da još nije odlučio da li će se kandidovati za predsednika 2028. godine.

- Ja sam po prirodi prokrastinator - rekao je.

- Zaista nisam mnogo razmišljao o tome -

(Rojters)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Španci oduševljeni preporodom Partizana: Penjaroja je napravio veliki preokret