PRVI NEMAČKI BROD SE VADI SA DNA DUNAVA: Počinje uklanjanje nacističke rečne flote

POMOĆNIK mi­nistra za vodni saobraćaj Predrag Petrović rekao je da Mi­nistarstvo građevinar­stva, saobraćaja i infra­strukture trenutno radi istraživanje na projektu "Uklanjanje potopljene ne­mačke flote kod Prahova" i da se očekuje da prvi brod iz Dunava bude izvađen ove godine.

ПРВИ НЕМАЧКИ БРОД СЕ ВАДИ СА ДНА ДУНАВА: Почиње уклањање нацистичке речне флоте

Potopljeni nemački brodovi uvek "izrone" pri niskom vodostaju Dunava, Foto B. Subašić

On je rekao da će istra­živanje pokazati na koji način će moći da se iz­meste brodovi i da je cilj uklanjanja flote da se omo­gući propisana širina plovnog puta i da se plov­ni put učini bezbednim za sve učesnike.

Petrović je objasnio da je projekat izuzetno slo­žen i da će trajati pet go­dina, kao i da će od nekih 200 ili 180 brodova koji su potopljeni, gledati da iz­vuku 21, a možda čak i 23, u zavisnosti od toga koliko oni smetaju plovnom putu.

Potopljena nemačka flota ugrožava plovni put, jer ga sužavaju sa 180 metara, na 90 metara, do­dao je on.

- Kada padne voda, odno­sno u uslovima nižeg vodo­staja, imamo situaciju da se brodovi bukvalno na tom delu Dunava mimoilaze, zbog potopljene flote, što nikako nije bezbedno - re­kao je on.

Samim uklanjanjem, kako objašnjava Petrović, biće omogućena bezbedna plo­vidba, ali i brži protok ljudi i robe.

- Kompletne infor­macije imaćemo kada se podnese istraživački izveštaj, koji opet zavisi od stanja i uslova na tere­nu, mogućnosti ronjenja, snimanja, jer voda je živa stvar, a vremenski uslovi nekada idu naruku, nekada ne - rekao je Petrović.

Kako je rekao, sumnja se da na tim brodovima ima mina.

- Ljudi koji rade su pro­fesionalci, tako su i bi­rani i zbog toga ćemo ovaj projekat dovesti bezbedno i uspešno do kraja - rekao je on.

On dodaje da ima razli­čitih istorijskih priča i izvora i da na to obraćaju pažnju ljudi koji rade na ovom projektu, a istraži­vanje će reći kako će se uopšte vaditi brodovi ko­ji su 80 godina pod vodom.

- Definitivno je u tom konvoju postojao brod-bol­nica, bili su i minolovci sa minsko-eksplozivnim sredstvima. Sama flota je brojala negde oko 220 bro­dova, a nekih 20 je usput potopljeno - rekao je Pe­trović.

Postoji određeni nivo vode kada mogu da se vade brodovi iz reke.

- Kako će biti uklanjanje, da li će se brodovi vaditi u celosti ili će se vaditi iz delova, ili će neki de­lovi biti samo sklonjeni sa plovnog puta to ćemo vi­deti.

Uradićemo to da bude najbezbednije i najbolje, da se zadovolji svrha cilja i projekta, ali prvenstveno moramo paziti na bezbed­nost svih koji učestvuju u tom projektu - rekao je on.

Petrović je rekao da se nada da će ove godine pr­vi brod biti izvađen iz Dunava.

- U toku ove godine si­gurno će početi vađenje. Sve zavisi od meteorolo­ških uslova, od brzine vode, od vidljivosti, od mogućnosti ronjenja. Na kraju, moramo zadovoljiti i određene faktore za­štite prirode, jer u ne­kim periodima godine ne može tu da se radi, zbog mrešćenja morune i je­setre. Nadam se i meni je želja da to bude u toku ove godine - rekao je on.

Operacija "Dunavski vilenjak"

OPERACIJA "Dunavski vilenjak" je predstavljala neuspešan pokušaj proboja oko 200 patrolnih čamaca, sanitetskih brodova i barži nemačke crnomorske flote Dunavom od Crnog mora do Beograda u septembru 1944.

Odluku da se flota potopi doneo je admiral Paul Zib, jer su i sovjetske jedinice počele da stižu do Dunava, a potapanje je urađeno 7. septem­bra kod Prahova i 14, 16. i 17. septembra kod Brze Palanke.

Procenjuje se da je tokom operacije "Dunavski vilenjak" potopljeno iz­među 160 i 220 nemačkih brodova na putu od Crnog mora do luke Pra­hovo u blizini Negotina, a prema nekim istorijskim dokumentima, sa brodova je evakuisano 1.600 ranjenika. Nekoliko brodova je izvađe­no posle rata i služili su u rečnoj floti JNA.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum

UDARNO: Zelenski tvrdi da je Lukašenko prihvatio ultimatum

KOMUNIKACIONA oprema za koju Ukrajina tvrdi da je pomagala u podršci ruskim napadima dronova sa teritorije Belorusije prestala je da radi, rekao je predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski novinarima danas, nekoliko dana nakon što je izdao ultimatum beloruskom predsedniku Aleksandru Lukašenku.

24. 06. 2026. u 18:41

Komentari (1)

MOJE JE DA KAŽEM... Šešelj otkrio koja četiri poteza blokaderi planiraju