Zanimljiva tribina u Kulturnom centru Novog Sada. Prvi izvori o engleskom odmetniku potiču iz 1226.godine a u 20. veku o njemu snimljeno više od stotinu filmova.
Foto: KCNS
PRIČA o Robinu Hudu, hrabrom engleskom odmetniku dobrog srca, koji je pljačkao bogataše da bi plen darivao siromašnima postoji vekovima, ali čitava armija istoričara ni do danas nije uspela da odgonetne da li je takva ličnost postojala.
- Još od sredine 18. veka postoje raznorodne pretpostavke o njegovom identitetu. Najveći problem stvara to što je ovaj hipokoristik imena Robert-Robin (Robyn) izuzetno čest u srednjovekovnim engleskim izvorima koji su bili pod snažnim uticajem francuske kulture, dok je izraz za kapuljačuHood, Hude, Hode takođe vrlo prisutan, kao i samo ime Robin Hud u raznim oblicima. Robert Hood kao ime nosili su mnogi odmetnici koji se pojavljuju u spisima srednjeg veka – rekao je večeras u KCNS docent dr Boris Stojkovski.
Najranija pominjanja Robina Huda, rekao je predavač u nastavku, potiču iz Jorka između 1226. i 1234. godine. U tamošnjim finansijskim spisima najpre se pominje jedan dužnik, a zatim i odmetnik pod tim imenom. U srednjovekovnom engleskom pravu odmetnik je bio neko ko je izvan domašaja zakona, onaj ko se ogrešio o kraljevske propise.
- Ništa od ovoga, međutim, nije definitivno tačno, jer ne postoji nijedan konkretan izvor koji kaže da je određena osoba poslužila za nastanak legende o Robinu Hudu. Postoje i pretpostavke da su zbog paralela sa odmetništvom neke ličnosti poslužile za nastanak legende – rekao je Stojkovski.
Istina je da su u ličnostima Robina Huda i Malog Džona neki tražili paralele sa istorijskim ličnostima koje su bile i braća, a u pitanju su Robert i Džon Dejvil.Neki autori su smatrali da se iza Robina Huda krije Rodžer Godberd ili Robin Hud od Vejkfilda, srednjovekovne ličnosti iz Engleske.Ipak, ni za jednu od njih nema nijedne eksplicitne potvrde.
Najvažniji izvor za formiranje ideje o Robinu Hudu i njegovoj veseloj družini su balade među kojima se najstarijom smatra balada „Robin Hud i monah", a nađena je u rukopisu u drugoj polovini 15. veka. Tada, preciznije 1475. godine, nastaje i prvi dramski spis „Robin Hud i šerif od Notingema".
Već u doba Tjudora potpuno se formirala priča o Robinu Hudu i taj motiv „dobrog odmetnika" prati legendu o ovom junaku sve do danas. Tek posle kraljice Elizabete, u 17. veku, tokom ranog novog veka, pojavljuje se veliki broj manuskripata sa baladama o Robinu. Neke od njih imaju srednjovekovni koren, a neke su nastavak i uobličavanje već postojeće tradicije.
Ser Valter Skot i njegov „Ajvanho",Aleksandar Dima i njegov „Kralj lopova",kao i Hauard Pajl i njegova kompilacija priča pod nazivom „Vesele avanture Robina Huda", dela su na osnovu kojih je izgrađena savremena legenda, ali i moderna slika Robina Huda.
Dvadeseti vek doneo je totalnu revoluciju i evoluciju lika Robina Huda. Snimljeno je više od stotinu ekranizacija - Erol Flin je ostvario jednu od najslavnijih filmskih verzija ovog junaka. Rađene su i parodije od kojih je najpoznatija verzija Mela Bruksa.
- Ređale su se tv serije, opere, operete, stripovi kao i drugi prikazi u popularnoj kulturi za decu i odrasle koji su odredili Robina Huda kao jednu od najvećih (pseudo)istorijskih ličnosti koje danas poznaje gotovo ceo svet – zaključio je Stojkovski.
ŠEKSPIR I NEŽENSTVENA MARIJANA
U RANOM novom veku Robin Hud je imao veoma snažnu tradiciju, o čemu svedoči i bogati opus Vilijema Šekspira. Hrabrog odmetnika Šekspir pominje u delima „Dva plemića iz Verone" i „Kako vam drago", doku drami „Henri Četvrti" veliki pisac spominje Robinovu ljubav Marijanu, ali kao sinonim za neženstveno i nemoralno ponašanje.
HRVATSKA se ozbiljno naoružava, čestitam im, ali je pitanje za šta se spremaju, posebno posle vojnog saveza sklopljenog sa Prištinom i Tiranom. Svi u okruženju su u NATO ili su na putu ka članstvu, ne postoji niko drugi osim Srbije i Austrije, koja je samo formalno vojnoneutralna. Ne verujem da se spremaju da napadnu Austriju. Ali, radićemo i mi na dodatnoj zaštiti i Srbija će tokom sledeće godine vratiti obavezu služenja vojnog roka u trajanju od 75 dana.
POVODOM jezive naslovne strane opozicionog i blokaderskog glasila "Radar" na kojoj je kroz tobožnje karikature Dušana Petričića predstavljena svojevrsna lista za odstrel kako su naveli "ratnih i mirnodopskih zločinaca", a na kojoj se odmah iza predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Vojislava Šešelja nalazi i predsednica Skupštine Srbije, na svom zvaničkom Iks nalogu oglasila se Ana Brnabić.
PREDSEDNICA Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da se predsednik Srbije Aleksandar Vučić najviše borio za ustavne amandmane kako bi tužilaštvo bilo samostalno a sudstvo nezavisno, dok su se njegovi politički oponentni koji ga danas optužuju da vrši uticaj na tužalaštvo tada protivili tim promenama Ustava.