HRVATSKI sabor usvojio je u petak Zakon o upravljanju javnom imovinom Republike Hrvatske, kojim dozvoljava oduzimanje nekretnina firmama iz Srbije i BiH, tako što omogućava dugoročan zakup trećim licima. Zakon će do kraja nedelje stupiti na snagu, kada bude objavljen u zagrebačkom "Službenom glasniku".

Prema ovom propisu, imovina kompanija iz bivših jugoslovenskih republika sa kojima Zagreb nije potpisao bilateralne sporazume, a koja je i dalje u društvenom vlasništvu, moći će da bude data na upravljanje drugima na period od 30 godina. Pošto između Hrvatske i Srbije, kao i između Zagreba i Sarajeva, nema potpisanog sporazuma, i to zbog dugogodišnjeg izbegavanja Hrvatske da to učini, očigledno je da će se firme iz ove dve države naći na udaru. Hrvatska je, naime, sporazume potpisala samo sa Slovenijom i Makedonijom, i to još pre potpisivanja Sporazuma o sukcesiji, pa su samo njihove nekretnine danas zaštićene.

Na udaru novog zakona naći će se odmarališta, poslovni prostori i stanovi najmanje 180 preduzeća iz Srbije, vredni na desetine miliona evra. Među njima su NIS, "Geneks", "Cepter internacional", "Tigar", novosadski hotel "Putnik", "Vino Župa", "Ineks", EI Niš, pančevačka "Utva", "Tarket" iz Bačke Palanke, "Simpo" iz Vranja, "Metalac" iz Gornjeg Milanovca, PIK "Bečej", "Pionir" i "Kekec" iz Subotice, "Prvi maj" iz Pirota, Beobanka u stečaju, Robne kuće "Beograd", "Karneks", "Sartid", "Vinarija Čoka", "Neoplanta", "Livnica Kikinda", zrenjaninski "Šinvoz", Investbanka, Novosadska odnosno Erste banka, beočinski "Lafarž", "Vital" iz Vrbasa, "Kluz", "Politika" i mnogi drugi.

Baške vode

PROČITAJTE I: OTIMANjE IMANjA NA KiM: Auto-put preko zemlje raseljenih!


I BiH će ostati bez Dečije bolnice u Cavtatu, vile "Aurora" u Trstenom, hotela "Vis" i drugih nekretnina u Dubrovniku, 18 objekata u opštini Gradac, "Hepa" u Makarskoj, "Energopetrolovih" pumpi, "Šipada" u Šibeniku, Naftnog terminala u Pločama, itd.

Kivni zbog novog hrvatskog propisa, 28 pravnih lica iz Srbije i BiH formiralo je zajedničko udruženje "Oduzeta imovina". Kako objašnjava predsednik udruženja, advokat Zoran Ristić, cilj je da zajedničkim snagama, koristeći pravne i političke instrumente, ostvare prava na povraćaj sopstvene imovine. Udruženje je već poslalo pismo svim relevantnim institucijama EU, UN i nevladinim organizacijama koje štite ljudska prava, među kojima je i Hjuman rajts voč. U pismu ih upoznaju sa onim što se trenutno dešava u Hrvatskoj.

- Pojedinačna borba oštećenih firmi sa organima Hrvatske trajala je punih 18 godina. Udruženje je osnovano da bi nadležni organi i političke institucije prinudili Hrvatsku da poštuje elementarne norme vladavine prava - kaže Ristić, i izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Sabor usvojio pomenuti zakon, a posebno s obzirom na to da je veliki deo nekretnina već otuđen.

Usvajanjem ovog zakona praktično će biti onemogućen povraćaj imovine koju su srpske i bosanske firme kupile ili gradile sopstvenim sredstvima. Čak i ako za tri decenije zakupac izađe iz spornih objekata i oni budu vraćeni starim vlasnicima, gotovo je sigurno da će zauzvrat tražiti povraćaj uloženog novca tokom tih 30 godina.

Za razliku od Hrvatske, Srbija dosledno poštuje aneks G Sporazuma o sukcesiji, što najbolje pokazuju odluke sudova koji su npr. vratili imovinu zagrebačkom "Elektroprometu".


OTELI I OD SVOJIH

ZANIMLjIVO je da je Hrvatska oduzela imovinu i od sopstvenih građana i firmi koje su je direktno kupile od srpskih preduzeća. Neke od njih se, kako saznaju "Novosti", spremaju da konkurišu za zakup i u narednih 30 godina plaćaju korišćenje sopstvenih nekretnina!