RUŽICA I ŽIVI I SPAVA NA GROBLJU Potresno: Žena od 61 godine, iz Kaća, proživljava najteže dane (FOTO)

RUŽICU Dobrijević iz Kaća, otkako se rodila pre 61 godinu, život nije mazio, a poslednjih nekoliko godina, bolesna i sa primanjima od deset hiljada dinara socijalne pomoći, preživljava najteže dane.

РУЖИЦА И ЖИВИ И СПАВА НА ГРОБЉУ Потресно: Жена од 61 године, из Каћа, проживљава најтеже дане (ФОТО)

FOTO: Lj.P.

Bez krova nad glavom, prinuđena je da živi i najveći broj noći prespava na seoskom groblju, gde održava spomenike. Legne uveče između mermernih spomenika, šćućuri se, gleda zvezde nad sobom, a ako joj dođe san na oči, budi je jutarnja rosa. Samo s jednom željom, da bolesnom bratu i sebi obezbedi kakav-takav smeštaj.

Od sopstvene muke, kako nam kazuje ova izmučena žena, veća joj je briga bratovljeva bolest i razdvojenost od njega, jer nemaju nikog osim jedno drugo. Radoslav (57), teško bolestan i nepokretan posle moždanog udara pre tri godine, nalazi se u jednom domu u Vrbasu, a Ružica, iako na rubu egzistencije, trudi se da mu pomogne koliko može. Snalazi se kako zna i ume, obilazi ga dva puta mesečno, odnosi lekove, pelene, pomade... Jer, za njega, kako veli, mora da bude, makar ona prosila.

- Ovde na groblju sam od 2017. godine - priča Ružica svoju neveselu sudbinu za "Večernje novosti". - Čovek koji je radio kao zamenik grobara me pozvao, pošto smo prethodno zajedno radili na ciglani, da mu pomognem da kopamo i zatrpavamo rake. Sve sam to radila, ljudi su lepo plaćali, donosili su nam i hranu. A onda su me pojedini meštani angažovali da održavam grobove njihovih pokojnika. To i danas radim. Svaki dinar mi je važan. Zbog brata.

Veruje da će joj neko pomoći

IAKO, kako veli, doživljava i prezrive poglede od pojedinih ljudi, Ružica ne gubi veru u dobrotu i humanost i veruje da će se naći neko ko će joj pomoći. Najveća želja joj je da ona i brat imaju smeštaj i da budu zajedno.
- Ide zima, ne znam kako ću i gde ću - skrušenim glasom govori nam Ružica, dok briše jedan od mnogobrojnih spomenika na kaćkom groblju, i opet pominje da joj najveća briga nije ona sama, već brat Radoslav.

Ružica i Radoslav su odrasli u udžerici u Kaću, ali su spletom nesrećnih okolnosti ostali i bez tog, jedinog, krova nad glavom.

- Dok sam mogla iznajmljivala sam stan, ali mesec brzo prođe, i nema se uvek za kiriju - kazuje tužnim glasom.

A, za brata i njegove potrebe mora da ima, makar prosila.

- Prvo me dotukla bratovljeva bolest. On je od svoje trinaeste godine radio najteže poslove kada bi ga ljudi u selu angažovali - nastavlja Ružica, dodajući da je Radoslav zbog smetnji završio školu "Dr Milan Petrović" u Novom Sadu. - A onda smo, februara 2023, ostali i bez naše kuće spletom nesrećnih okolnosti i sa svim stvarima sam završila na ulici, i ovde na groblju. Pojedini prijatelji mi ponekad otvore svoja vrata i prime me u njihov dom da prespavam, okupam se i pojedem nešto toplo.

Bezgranično je Ružica zahvalna svakom ko joj uputi makar i neku toplu reč, ali najveća želja joj je da ima siguran krov nad glavom, jer bi u tom slučaju dovela tu svog bolesnog brata i ona se brinula o njemu, kao što je to činila od njegovog rođenja.

- I sama sam bolesna, imam ozbiljne zdravstvene probleme, na levom bubregu su cista i kamen, a na desnom više mikrocista - govori nam Ružica, dodajući da je utvrđeno da ima i miom na materici. - Trebalo bi 15. septembra da idem u bolnicu i da se operišem. Zbog mojih zdravstvenih problema ne mogu da se zaposlim na duži period. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Meridianbet podržao UFC Fight Night: Beograd kao nova borilačka prestonica