NA DANAŠNJI DAN UBIJEN JE DŽON KENEDI: Još uvek se pitamo ko stoji iza atentata, i dalje kolaju brojne teorije zavere

UBISTVO američkog predsednika Džona F. Kenedija 22. novembra 1963. godine u Dalasu predstavlja jedan od najznačajnijih i najtragičnijih događaja u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.

НА ДАНАШЊИ ДАН УБИЈЕН ЈЕ ЏОН КЕНЕДИ: Још увек се питамо ко стоји иза атентата, и даље колају бројне теорије завере

Foto: AI generated/Gemini/ilustracija

Kenedi je ubijen tokom vožnje predsedničkom limuzinom kroz trg Dili Plaza, dok je bio u društvu supruge Žaklin, guvernera Teksasa Džona Konalija i njegove supruge Neli. U trenutku atentata Kenedi je imao 46 godina.

Osvald je brzo ubijen, što je izazvalo nepoverenje javnosti

Li Harvi Osvald, bivši marinac koji je služio u američkoj vojsci, optužen je za ubistvo predsednika Kenedija. Nakon atentata Osvald je uhapšen i optužen za ubistvo policajca Dž.D.Tipita, koji je ubijen nekoliko minuta posle atentata na Kenedija.

Osvald je negirao umešanost i izjavio da je nevin. Dva dana nakon atentata, dok su ga prevozili iz gradskog zatvora u okružni zatvor, ubio ga je Džek Rubi, vlasnik noćnog kluba u Dalasu.

Nakon atentata, predsednik Lindon B. Džonson osnovao je Vorenovu komisiju, zvanično poznatu kao Predsednička komisija za istragu atentata na predsednika Kenedija.

Komisija je zaključila da je Osvald delovao samostalno u atentatu na Kenedija. Međutim, mnogi su osporavali te zaključke, što je dovelo do brojnih teorija zavere.

Uprkos zvaničnim zaključcima, mnogi Amerikanci veruju da je atentat bio rezultat zavere. Ankete su pokazale da je veliki procenat građana sumnjao u zvaničnu verziju događaja.

Teorije zavere uključuju navodnu umešanost CIA, mafije, kubanske ili sovjetske vlade, pa čak i samog Lindona B. Džonsona.

 

Atentati na američke predsednike

Atentat na Kenedija promenio je američko društvo. Tokom šezdesetih godina glas medija i javnosti sve više je dolazio do izražaja, a pokreti za prava crnog stanovništva dostigli su vrhunac, kao i feministički pokret.

Krajem šezdesetih glavni društveni pokret postaje pokret za prava seksualnih manjina, naročito nakon događaja u Stounvolu 1969. godine.

Nakon Kenedija dogodilo se još nekoliko pokušaja atentata na američke predsednike, ali nijedan nije bio uspešan.

Prva meta bio je Lindon B. Džonson 1967. godine, dok je Džerald Fordpreživeo dva pokušaja atentata, oba 1975. godine. Ronald Regan ranjen je u atentatu 1981. godine, a Bil Klinton preživeo je pokušaj atentata 1994. godine.

Poslednji pokušaj atentata dogodio se 13. jula 2024. godine, kada je tadašnji predsednički kandidat Donald Tramp ranjen u uvo tokom predizbornog skupa u Pensilvaniji.

(Kurir.rs/Index.hr)

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

pogledaj sve

18+ Zabranjeno je učestvovanje maloletnih lica u igrama na sreću. Igre na sreću mogu izazvati zavisnost.

Komentari (0)

DVOCIFREN RAST PROMETA UZ VIŠE OD 190 MILIONA PRODATIH PROIZVODA: dm beleži još jednu rekordnu godinu