EU SPREMA ODGOVOR NA HIBRIDNE AKCIJE: U Briselu se u tajnosti konsultuju oko mogućnosti velikih žrtava na evropskom tlu

Evropska unija se iza zatvorenih vrata priprema za mogućnost velikog hibridnog napada na svojoj teritoriji, u kome bi moglo da strada više ljudi.

ЕУ СПРЕМА ОДГОВОР НА ХИБРИДНЕ АКЦИЈЕ: У Бриселу се у тајности консултују око могућности великих жртава на европском тлу

Foto: Goran Čvorović

Ambasadori svih 27 država članica poslednjih nedelja održavaju poverljive sastanke u Briselu, na kojima razmatraju kako bi evropske institucije reagovale u slučaju takve tragedije, naročito ako ne bi odmah bilo moguće da se utvrdi ko stoji iza napada.

Sastanci se održavaju u strogo ograničenom sastavu, bez mobilnih telefona i saradnika. Prema pisanju briselskog "Politika", koji se poziva na više diplomata i evropskih zvaničnika, jedan od sastanaka bio je posebno posvećen scenariju sabotaže sa većim brojem poginulih. Ne radi se o saznanjima da je neki konkretan napad neposredno pripremljen, već o nastojanju da EU unapred utvrdi kako da reaguje ukoliko se takav događaj zaista desi.

Razlog za uzbunu je niz incidenata koji su poslednjih meseci pogodili evropsku infrastrukturu, saobraćaj i vojne objekte. Posebnu zabrinutost izazvao je događaj od 4. avgusta na nemačkom aerodromu Lajpcig-Hale, gde je pronađen dron opremljen eksplozivom. Nemačka je početkom septembra odgovornost za pokušaj sabotaže pripisala Rusiji. Prema oceni evropskih zvaničnika, napad je mogao da izazove veliku materijalnu štetu i ljudske žrtve.

Ovaj događaj nadovezao se na ranije pokušaje sabotaža međunarodnog avionskog saobraćaja. Tokom jula 2024. zapaljive naprave bile su skrivene u pošiljkama koje su prolazile kroz evropske logističke centre. Paketi su se zapalili u Nemačkoj, Poljskoj i Velikoj Britaniji, a međunarodna istraga pravosudnih i policijskih organa pet evropskih država, koordinisana preko Evrodžasta, u kojoj su učestvovale Nemačka, Poljska, Litvanija, Holandija i Velika Britanija, uz operativnu podršku Evropola, povezala je osumnjičene sa ruskom vojnom obaveštajnom službom. Posebnu opasnost predstavljala je mogućnost da se neka od naprava aktivira tokom leta aviona.

U Poljskoj su zabeležene i sabotaže železničke infrastrukture, kao i požar u komunikacionom postrojenju koje se koristi za veze sa Ukrajinom. Poljske vlasti pojedine incidente pripisuju ruskom delovanju, dok za druge odgovornost još nije definitivno utvrđena.

Najnoviju zabrinutost izazvali su i napadi dronovima na trgovačke brodove u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, posle kojih su nestali članovi posade jednog potonulog broda. Ukrajina za napade optužuje Rusiju, dok bugarske vlasti navode da poreklo dronova još nije pouzdano utvrđeno.

Evropski zvaničnici upozoravaju da učestalost i opasnost ovakvih operacija povećavaju mogućnost da dođe do ljudskih žrtava. Direktorka Evropskog centra za suprotstavljanje hibridnim pretnjama Teija Tilikainen ističe da upotreba sve opasnijih sredstava povećava verovatnoću da neko strada, namerno ili slučajno.

Brisel zato razmatra mogućnost hitnog upućivanja stručnih i interventnih timova u napadnutu državu, brzo oslobađanje evropskih finansijskih sredstava i usklađeno obaveštavanje javnosti. Cilj je da se izbegnu konfuzija i međusobno protivrečne reakcije u prvim satima posle eventualnog napada.

Istovremeno, pojedine članice smatraju da bi EU ovako mogla da zadre u nadležnosti NATO, koji je zadužen za kolektivnu odbranu. Jer, postavlja se pitanje ko bi procenjivao poreklo napada, odlučivao o odgovoru i da li bi sabotaža sa većim brojem mrtvih mogla da bude protumačena kao oružani napad.

S tim u vezi se priprema i nova evropska bezbednosna strategija, čije je predstavljanje predviđeno za početak novembra. Ona bi trebalo da obuhvati i novi protokol za hitno reagovanje na bezbednosne pretnje, uz bolje usklađivanje aktivnosti EU i NATO. Jedna od mogućnosti je jasnija podela zadataka, prema kojoj bi NATO bio zadužen prvenstveno za vojno odvraćanje i razmenu obaveštajnih podataka, a EU za civilni odgovor i pomoć ugroženim državama.

EU već raspolaže mehanizmima za odgovor na hibridne pretnje, koji obuhvataju sajbernapade, sabotaže, dezinformacije i mešanje u izbore. Savet EU je u martu ove godine pozvao na njihovo dalje jačanje. Ipak, smrtonosni napad otvorio bi i pitanje primene člana 42.7 Ugovora o EU, koji predviđa uzajamnu pomoć državama članicama izloženim oružanoj agresiji. Tu takođe postoje neslaganja.

Ova odredba do sada je aktivirana samo jednom, na zahtev Francuske, posle terorističkih napada u Parizu u novembru 2015. godine. Njena eventualna primena u slučaju hibridnog napada bila bi posebno složena ukoliko odgovornost počinioca ne bi mogla odmah da bude dokazana.

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas optužila je nedavno Rusiju da hibridnim operacijama širom Evrope dovodi ljudske živote u opasnost. Nemački kancelar Fridrih Merc takođe je upozorio na rastuću opasnost od sabotaža, dronova i sajbernapada, dok nemačke obaveštajne službe govore o ruskom "ratu iz senke".

RUSIJA ODBACUJE OPTUŽBE

Moskva odbacuje optužbe da organizuje hibridne napade na evropske države. Ruske vlasti negiraju umešanost u sabotaže koje im se pripisuju i odbacuju tvrdnje da navodno nameravaju da napadnu članice NATO. Ruska strana istovremeno optužuje zapadne zemlje da širenjem straha od ruske pretnje opravdavaju jačanje vojnog prisustva i nastavak konfrontacije sa Moskvom.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

Mogu li međuizbori u novembru da vežu ruke Trampu?