STANARI TRAŽE PRAVO NA OTKUP : Neslaganja vlasnika neuseljivih stanova i zakupaca na neodređeno

V. Crnjanski Spasojević

27. 09. 2023. u 11:44

IZMENE i dopune Zakona o stanovanju izazvale su bezmalo rat između vlasnika neuseljivih stanova i zakupaca na neodređeno vreme, koji u njima žive kao "zaštićeni stanari". Zakupci traže da se nacrt zakona povuče iz javne rasprave i predlažu, uz podršku Udruženja pravnika Srbije, lex specialis, dok vlasnici insistiraju da se ovi isele u stanove koje će im obezbediti opštine do kraja 2026.

СТАНАРИ ТРАЖЕ ПРАВО НА ОТКУП : Неслагања власника неусељивих станова и закупаца на неодређено

Medija centar i Arhiva Novosti

Vlasnici se pozivaju na zaštitu privatne svojine kao neprikosnovene, a stanari na zaštitu prava na dom, predviđen Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Na predstavljanju lex specialisa, koji predviđa eksproprijaciju neuseljivih stanova, koje bi država vlasnicima nadoknadila po tržišnoj ceni, došlo je do verbalnog obračuna. U uzavreloj atmosferi navodili su argumente i kontraargumente i primere mahinacija.

- Predlog specijalnog zakona podrazumeva da se raspolaganje svojinom može ograničiti u javnom interesu, eksproprijacijom - kaže Maja Nešić, predsednica UO Udruženja nosilaca stanarskih prava. - Država bi u tom slučaju isplatila vlasnike stanova po tržišnoj vrednosti u novcu, ne u obveznicama, shodno kvadraturi i lokaciji. Ti stanovi bi se našli u javnoj svojini i zakupci na neodređeno vreme dobili bi pravo otkupa pod uslovima pod kojima je društvene stanove otkupilo oko 600.000 građana po zakonu iz 1992.

Medija centar i Arhiva Novosti

Maja Nešić, Ratomir Slijepčević i Svetozar Savić

Procene su da bi Srbiji za otkup ovih stanova bilo potrebno oko 250 miliona evra, od čega bi oko 20 miliona bilo vraćeno u budžet kada bi zakupci stanove otkupili od države.

- Verujemo da je ovo rešenje pravično i za vlasnike i za zakupce na neodređeno. Država je već omogućila otkup stanova koji su nekada pripadali zadužbinama, a koje ne ispunjavaju uslove za restituciju - dodaje Nešić.

Na ovo su burno reagovali vlasnici stanova, pa je jedna od njih, Gordana Erić, kazala da privatna svojina ne može da bude narušena, da zakupci na neodređeno nisu nikakva privilegovana kategorija i da nema razloga da na poklon dobiju tuđe stanove. Drugi stari vlasnik je naglasio da njegov sin živi kao podstanar na Bežanijskoj kosi, dok se zakupac baškari u njegovom stanu na Vračaru.

Medija centar i Arhiva Novosti

Bojan Čedić

Budući da zakon predviđa da zakupci na neodređeno budu raseljeni do kraja 2026. godine, tako što će im se obezbediti adekvatna kvadratura na adekvatnoj lokaciji (recimo, za dvočlano domaćinstvo 45 kvadrata), Svetozar Savić iz Udruženja "Stanar" kaže da se prisilnim preseljenjima krše ustavom zagarantovana prava zakupaca, kao i njihovo pravo na dom, što je propraćeno uzvicima vlasnika "i naša deca imaju pravo na dom". Takođe je dodao da svi ovi zakupci godinama plaćaju porez na imovinu za nekretnine u kojima žive.

- Izmenama zakona uvodi se novi obračun zakupnina, pa oni koji žive u stanu većem od 76 kvadrata dobijaju mnogo veće zakupnine, kao da su oni birali da se tu usele mimo zakona. Mnogi vlasnici dobili su društvene stanove i otkupili ih jer su njihovi bili neuseljivi. Mi, međutim, nismo imali pravo na stan jer se smatralo da imamo rešen stambeni problem - kaže Savić.

Ratomir Slijepčević iz Udruženja pravnika ističe da je nužno odvojiti nacrt Zakona o stanovanju, kao sistemski zakon, od rešavanja problema starih vlasnika i zakupaca. Zato Udruženje stoji iza lex specialisa, jer smatra rešenje pravdenim.

Advokat Bojan Čedić iz Udruženja "Vlasnik" naglašava za "Novosti" da je ideja sa "posebnom eksproprijacijom" - nova nacionalizacija, i da će vlasnici zbog toga tužiti državu Sudu u Strazburu.

- Zakupci se bune protiv povećanja kirija, a zakup stana od 180 kvadrata na Terazijama, vrednog 580.000 evra, stanar plaća 12.000, a po predloženim izmenama plaćaće nešto ispod 14.000 dinara - objašnjava Čedić.

NADOKNADA

IZMENE Zakona podrazumevaju da deo troškova zakupa onima koji ne mogu da plate nov iznos nadoknađuje država. U pitanju su slučajevi kada zakupnina prelazi 15 osto prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa. Takođe, zakupac mora da omogući vlasniku ulazak u stan najmanje dva puta umesto jednom godišnje.

On navodi da ima zakupaca koji izdaju tuđe stanove strancima na dan ili kao poslovni prostor, i da neki posle smrti roditelja nisu sproveli ostavinske postupke samo da se nasleđeni stanovi ne bi vodili na njih i da ne bi morali da napuste ove u kojima žive kao zakupci.

- U Beogradu je potrebno oko 55 stanova za raseljenje zakupaca na neodređeno, u celoj Srbiji ne više od 100. Verujemo da je to najpravičnije rešenje. Mnogim vlasnicima godinama nisu plaćane kirije, a bilo je čak i pokušaja da se do stana dođe tako što se čovek od 48 godina oženi bakom od 96 koja ima stanarsko pravo - konstatuje Čedić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (1)

KNAUS: Francuska i Nemačka blokiraju glasanje o Prištini u Savetu Evrope, Vučić efektno apelovao na Makrona