MEĐUNARODNI DAN REZERVATA BIOSFERE: Očuvanje prirode kao osnova održive budućnosti
MEĐUNARODNI dan rezervata biosfere obeležava se svake godine 3. novembra. Cilj obeležavanja je podizanje svesti o važnosti zaštite prirode i pronalaženju ravnoteže između ekonomskog, društvenog i ekološkog razvoja.
Foto: Shutterstock
Rezervati biosfere predstavljaju ključne prostore u kojima se povezuju nauka, lokalne zajednice i održive prakse kako bi se očuvali prirodni resursi i biološka raznovrsnost. Oni su svojevrsne laboratorije održivog razvoja, gde čovek i priroda koegzistiraju u harmoniji.
Srbija se ponosi time što ima dva zvanična UNESKO rezervata biosfere i što učestvuje u jednom prekograničnom projektu koji spaja više zemalja regiona i Evrope:
• Golija–Studenica — Prvi rezervat biosfere u Srbiji, proglašen 2001. godine. Obuhvata Park prirode Golija i manastir Studenicu, jedno od najznačajnijih kulturno-duhovnih mesta u zemlji, koje se takođe nalazi na UNESKO listi svetske baštine. Golija je poznata po izuzetnoj raznovrsnosti biljnih i životinjskih vrsta, čistim planinskim rekama i očuvanoj šumskoj vegetaciji.
Foto: A. Stevanović
• Bačko Podunavlje — Proglašeno 2017. godine, ovo područje često nazivaju „srpskim Amazonom“. Prostire se u severozapadnom delu Vojvodine, duž toka Dunava, i prepoznatljivo je po močvarnim staništima, šumama vrba i topola, kao i po bogatom živom svetu u kojem obitavaju orlovi belorepani i crne rode.
Prekogranični rezervat biosfere Mura–Drava–Dunav, poznat kao „Evropski Amazon“, prostire se na teritorijama Slovenije, Mađarske, Hrvatske, Austrije i Srbije. Naša zemlja je u ovaj sistem uključena kroz Specijalne rezervate prirode Gornje Podunavlje i Karađorđevo, čime je postala deo najveće zaštićene rečne mreže u Evropi.
Foto: Društvene mreže
Rezervati biosfere nisu samo simboli prirodne lepote, već i modeli budućnosti — prostori u kojima se uči kako živeti u skladu sa prirodom, razvijati lokalne zajednice i čuvati resurse za generacije koje tek dolaze.
Preporučujemo
"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku
PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.
07. 12. 2025. u 13:36
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (0)