DUH VREMENA SAČUVAN U KARIKATURI: U Susret velikom jubileju - U toku je 59. konkurs "Pjer", koji organizuju "Novosti"

SLEDEĆE godine najmnasovnije i najuglednije takmičenje za najboljunovinsku karikaturu u našoj zemlji, ali i okruženju, proslaviće 60. rođendan, a u toku je 59. konkurs "Pjer", koji tradicionalno organizuju "Večernje novosti".

Osmerac na jugoslovenski način, Albina Rogelja, prvi dobitnik "Zlatnog Pjera" , Foto Arhiva Novosti

Ovogodišnji radovi, na slobodne teme, na formatu od A4 do A3, koji će ući u trku za priznanja: "Zlatni Pjer", "Srebrni Pjer", "Bronzani Pjer", nagrada za portret karikaturu "Ranko Guzina", nagrada za najboljeg mladog karikaturistu (srednjoškolca ili studenta), mogu se dostaviti našoj redakciji do 19. novembra. Na adresu "Večernje novosti", za Konkurs karikature "Pjer 2026", Trg Nikole Pašića 7, 11000 Beograd, ili pjer@novosti.rs, potrebno je poslati originalne, štampane ili digitalne primerke karikatura. Kako bi ušli u konkurenciju, digitalna štampa mora biti kvalitetna, a autori su u obavezi da uz potpis, na poleđini karikature navedu naziv rada, svoje ime i prezime, adresu i mejl.

Potom će se, kao i svake godine, formirati specijalna komisija, koja će karikature vrednovati, i koja neće razmatrati plagijate i foto-kopije. Svaki autor može da konkuriše sa neograničenim brojem dela, a radovi koji pristignu na konkurs se ne vraćaju, dok organizator konkursa može da ih koristiti za svoje potrebe bez naknade.

Foto Arhiva Novosti

Da podsetimo, jednu od najznačajnijih manifestacija nastalih pod okriljem naše kuće, 1967. godine pokrenuli su prvi i legendarni glavni urednik "Večernjih novosti" Slobodan Glumac i čuveni karikaturista Dragan Savić. Nazvali su je prema rodonačelniku jugoslovenske i srpske karikature Petru Križaniću (1890-1962). Tačnije, uzeli su ime - Pjer, pseudonim koji je koristo, kako bi, dok je još sarađivao sa satiričnim časopisom "Koprive", izbegao odmazdu austrougarske cenzure.

I upravo taj pseudonim, kojim je prkosio carskoj tiraniji, postao je neraskidiv od ukupnog opusa ovog satiričara, slikara, ilustratora, likovnog kritičara i esejiste. Križanić, koji je rođen u Glini (mešovitog, srpsko-hrvatskog porekla), školovan u Zagrebu, a veći deo profesionalnog života proveo u Beogradu, je karikaturu smatrao i vidom političke borbe, kako tokom svojih početaka, tokom okupacije žuto-crne monarhije, tako i kasnije.

Foto Arhiva Novosti

Petar Pjer Križanić

Međunarodnu vidljivost Pjer je stekao zbog karikature objavljene 1927. u doba rane Musolinijeve vladavine, na kojoj je predstavljen fašistički pozdrav usred Rima, uz potpis - "Ama, što to ovi Italijani neprestano dižu jednu ruku u vis? Pa umorili se dižući za vreme rata obadve!" Ovaj njegov rad bio je razlog za protestnu notu italijanske Ambasade u Beogradu. Ismevao je i Hitlera, pa je tokom okupacije morao da se skloni na Zlatibor (gde se, prema nekim izvorima, predstavljao kao Petar Marić, i oblačio kao srpski seljak), a potom i u Mostar, odakle se priključio narodnooslobodilačkoj borbi.

Foto Arhiva Novosti

U predgovoru kataloga sa prethodnog, 58. Pjera, legenda jugoslovenske i srpske karikature Jugoslav Vlahović, višestruki dobitnik zlatnog priznanja ovog konkursa, podsetio je na reči Vladislava Ribnikara, osnivača "Politike", u predgovoru za čuvenu knjigu karikatura Pjera Križanića "Protiv fašizma" iz 1948. godine:

"Glavnih 'junaka' ove zbirke, Hitlera i Musolinija, nema više među živima, kao i mnogih njihovih imitatora i saučesnika. Mnogi narodi kroz borbu protiv fašizma došli su do svoje pune slobode. Ali sam fašizam, ili ono što čini njegovu suštinu, još nije sahranjen. Ono 'neljudsko', ono 'užasno zlo' o kome je govorio Pjer - još hara i tlači po svetu, - a Pjerovo ljupko dete bezazlenih očiju, njegov anđeo mira, još će se pojavljivati u njegovim karikaturama i začuđeno će gledati u nove agresore, kao u strašna priviđenja prošlosti."

Foto Arhiva Novosti

Aforističar i karikaturista "Večernjih novosti", Ranko Guzina , čije ime nosi nagrada za portret karikaturu, govorio je, da je i konkurs našeg lista, sa Križanićevim imenom, svojevrsna istorijska čitanka. Jer, listajući kataloge "Pjera" čovek može da oseti duh vremena u kome su karikature stvarane.

Olovka piše - satirom

Foto Arhiva Novosti

 

POZNATO je da reč "karikatura" potiče od italijanske karikare (caricare) što znači preterati, naprtiti, radi namernog naglašavanja osobina pojedinih ličnosti i događaja u cilju satiričnog ili humorističnog predstavljanja - zapisao je Jugoslav Vlahović, u predgovoru kataloga prethodnog "Pjera" (na slici karikatura kojom je Vlahović osvojio jednu od svojih nagrada "Zlatni Pjer"). - U slučaju ovog konkursa rekao bih "pjerterivanje", linijom i ostalim likovnom sredstvima opisati ih i naravno nasmejati im se.

U jednom od tih kataloga, povodom 45. izdanja "Pjera", Guzina se pozabavio tadašnjom statistikom: prema broju učesnika, nagrada, kataloga i izložbi, za ovaj konkurs mogla bi da bude zainteresovana i Ginisova knjiga rekorda, ustvrdio je. I to uz konstataciju da takav rezultat može da služi "Novostima" na čast, ako se zna da su sve to činile "o svom ruku i kruhu", bez dinara sa strane.

- "Novosti" su bile i ostale utočište karikaturista - zapisao je Guzina u uvodniku 45. "Pjerovog" kataloga. - Iz tog gnezda stasali su Petričić, Koraksić, Borković, Stanković, Divac, pa i potpisanik ovih redova, ako nije neskromno reći. Negujući i unapređujući konkurs, "Novosti" su čuvale od zaborava ime i delo Pjera Križanića, iako je bilo "odgovornijih" da to čine, samo se nisu setili.

Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.

Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.

Doncafé. Baš za tebe.

Preporučujemo

Kultura

0 0

NAŠI BISERI NA FRANCUSKOM: Predstavljeno kapitalno delo profesora Miliovoja Srebre "Antologija srpske književnosti"

02. 11. 2026. u 21:30

Kultura

0 0

"PATAKIJEV PRSTEN" ZA HERMINU ERDELjI: Završeni Dani vojvođanskog mađarskog glumišta

02. 11. 2026. u 10:05

Kultura

0 2

NA GRANICI TRILERA, HORORA I CRNOG HUMORA: Premijera predstave "Egzekutor" u Srpskom narodnom pozorištu

30. 10. 2026. u 18:30

Kultura

0 0

DIVLjI ISTOK GDE DUVAJU MONSUNI: Zašto putopis Patrika Lija Fermora donosi niz pogrešnih opisa Srbije

30. 10. 2026. u 17:23

Svet

Ljubomorni muž je namamio u lažni taksi: Radnica MUP-a nađena mrtva na pustari, traktorista kopao raku

2026-11-03 12:59:00

Svet

Potonuo gazda "Sibirske Venecije": Stigla ga kazna, a turistima ostao samo "grad duhova" od gipsa

2026-11-03 11:59:00

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije