POLEMIKA ZBOG PLOČICA IZ 1901: Obnova fasade Vladičanskog dvora u Novom Sadu pretvorila se u optužbe protiv SPC

Ј. СИМИЋ

07. 10. 2020. u 11:09

OBNOVU fasade Vladičanskog dvora, remek-dela arhitekte Vladimira Nikolića iz 1901. godine i ujedno jednog od najreprezentativnijih zdanja kojim se Novi Sad hvali na turističkim razglednicama, prate optužbe iz pojedinih medija direktno uperene ka Njegovom preosveštenstvu episkopu bačkom dr Irineju, koji stoluje u tom dvoru.

ПОЛЕМИКА ЗБОГ ПЛОЧИЦА ИЗ 1901: Обнова фасаде Владичанског двора у Новом Саду претворила се у оптужбе против СПЦ

Foto arhiva

Tvrdnje da je posredi "crkveni skandal", te da su stare fasadne pločice zamenjene novima sa kompjuterskom šarom, energično negiraju velikodostojnici Eparhije bačke, ali i stručnjaci i eksperti pokrajinskog i gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture pod čijim nadzorom preduzeće "Koto" sa podizvođačima restaurira spoljašnost dvora.

- U prljavu medijsku kampanju su uključeni pojedinci iz Zavoda koji su nezadovoljni svojim položajem i nemogućnošću da se "ugrade" u poslove na obnovi Vladičanskog dvora, jer im je poznat stav vladike Irineja da su najvažniji kvalitet materijala i rokovi za završetak poslova - poručuju iz Eparhije bačke.

Foto arhiva

Vladika Irinej, naime, nije želeo da odustane od tehnološki najboljeg kvaliteta materijala kojim će se obnavljati zgrada, a posebno je insistirao na tome da svaki materijal pre ugradnje ima uredan atest domaćih stručnih instituta, kao i da se restaurira sve što je moguće, ali i da se u što većoj meri sačuva originalni izgled zgrade. U ovome je imao saglasnost i snažnu podršku vodećih ljudi iz struke i rukovodstva oba zavoda.

- Kada neko ustvrdi da su pločice Vladičanskog dvora od pre 119 godina u takvom stanju da je potrebno neko malo restauriranje, mogu samo da u tim rečima pročitam neznanje ili lošu nameru - kaže Vladan Simić, protojerej i sekretar Eparhije bačke, naglašavajući da su pločice veoma pažljivo skidane, mnoge su i sačuvane, te će upravo njima biti obložena južna fasada zgrade.

FAMA GDE JOJ MESTA NEMA

DIREKTOR Pokrajinskog zavoda Zoran Vapa ističe da su "sporne" pločice na fasadi neopravdano postale jedan od razloga iznenadne brige za zaštitu kulturne baštine, te da se pravi fama tamo gde je nema.

- Ako je, u ovome slučaju, trebalo da se vodi polemika, morala je biti na stručnom nivou, a ne u polemiku i blaćenje uvoditi Eparhiju bačku i episkopa Irineja. Struka je ta koja može da polemiše - zaključuje Vapa.

Po rečima Zorana Vape, direktora Pokrajinskog zavoda, Eparhija bačka i episkop Irinej zalagali su se od samog početka izrade projektne dokumentacije i kroz izvođenje radova, da se koriste najbolji materijali, da se prati dinamika koja je zadata izvođačima, kako u narednih 50 ili 100 godina ne bi bilo potrebe za ponovnu obnovu dvora.

- Meni je najbitnije da je to konzervatorski urađeno po najsavremenijim standardima i da su Novosađani time zadovoljni - rekao je direktor renomirane stručne ustanove koja već 70 godina radi na projektima širom naše pomesne Crkve, uključujući i manastir Hilandar na Svetoj Gori.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (2)

POSLE NEKOG VREMENA: Nebojša Pajkić u javnosti- evo kako danas izgleda (FOTO)