SUNČEVE SUZE NA MANASTIRSKOM GVOŽĐU: Izložba "Snovi Hilandara" Slavoljuba Đanija Galića biće prva koja će gostovati u Hramu Svetog Save

Miljana Kralj

23. 02. 2021. u 11:13

U KRIPTI Hrama Svetoga Save na Vračaru 1. marta biće otovorena izložba "Snovi Hilandara" Slavoljuba Đanija Galića, kao prva gostujuća umetnička postavka koja će se održati pod svodovima naše najraskošnije crkve.

СУНЧЕВЕ СУЗЕ НА МАНАСТИРСКОМ ГВОЖЂУ: Изложба Снови Хиландара Славољуба Ђанија Галића биће прва која ће гостовати у Храму Светог Саве

Foto privatna arhiva

Čini je unikatni nakit visoke umetničke i velike materijalne vrednosti, a ova Galićeva kolekcija nastala je povodom 800. godišnjice manastira Hilandara.

Kragujevačkom vajaru i zlataru, čestom hodočasniku Svete Gore, Hilandarci su poklonili i blagosiljali izanđale motike, ašove, grabulje, lopate, eksere i brave, a on ih je pretopio u svojoj radionici, na mestu - kako kaže istoričar umetnosti Dušan Milovanović, autor teksta u katalogu, koji će izložbu i otvoriti - gde snovi stanuju i množe se i dao oblik kolekciji od 33 dela, koliko je Isus ima zemaljskih godina.

- I tako, gvožđe uzimajući kao nosilac i upretnik svemu, po njemu, hijerarhijski mnogo mlađem metalu, no stoga i bližem ljudskoj prirodi propadljivoj slaže, natapa, skiva, izliva i poleže sunčane suze i slapove zlata i pogdekad kakav tračak božanskog svetla, u dragom kamenu zarobljenog - opisuje Milovanović.

- Odavno, svima je znano, da zlato jeste plemenita tvar, pa da stoga bremeniti i na muku stupa nesvakidašnjoj prirodi ljudskoj i da za upućene, bezbrojna značenja plemenita i tajna nosi i prikriva.

Nagrađivani autor

OD svog rodnog grada, Galić, kako za sebe kaže "zauvek Kragujevčanin", dobio je Đurđevdansku nagradu. U Srpskoj Atini pripalo mu je priznanje sa imenom Kapetana Miše Anastasijevića, a nosilac je i Vukove nagrade. Pored Srbije, ostala svoja dela, u kojima zlato spaja sa plemenitim drvetom i granitom, izlagao je i u Beču, Temišvaru, Parizu.

Različitim komadima ovog nakita, koji je nalik skulpturama, autor je davao imena - "Lestve Jakovljeve", "Nedremano oko", "Runo Gedeonovo", "Nojeva barka", "Carska maslina", "Milutinove zidine", "Hilandarske dveri"...

Izrada zbirke trajala je tri godine, a od tada je izlagana u Episkopskom dvoru u Kragujevcu, Muzej primenjene umetnosti u Beogradu, na "Danima pismenosti" u Novom Sadu, povodom 1 700. godišnjice Milanskog edikta u Nišu.

- Na prvi pogled ova kolekcija osvaja rudimentarnošću, odsustvom cizelaže, sumarnom i snažnom stilizacijom, jednostavnim kompozicijama u kojima se značenje i mogućnosti dalje razgranavaju pri svakom novom gledanju - tvrdi Milovanović. - Sve, nekako lebdi na granici mogućeg, poput, radova što nastaju iz dubine dečjeg srca, u kojima se mogućnosti čitanja stalno umnožavaju. Opet, sve je dovedeno do praktične, upotrebne mere nosivosti i svaki predmet možemo posmatrati dvostruko kao čisto likovno, ali i kao delo primenjenih umetnosti, odnosno dizajna.

Iako nije neobično spajati čelik i zlato, što se kako dodaje Milovanović, najčešće dešavalo na oružju (od vikinškog, preko damaskog, do plemenite Tule) novina je da se taj spoj iskaže na praktičnim predmetima, na kojima se, potom, lako i logično priključio i dragi kamen. Kada je nastala ova zbirka, kao novinu donela je i to što je sam materijal bio osveštan. Prstenje, privesci, krstovi, tako su dobili nove, neočekivane oblike.

- A čitav poduhvat treba posmatrati kao delo sa razmeđe realnog i snoviđenja, kao izraz verujućeg, plemenitog srca, kao poduhvat vođen nadnaravnim i višim načelom, gde realizovano možemo smatrati i darom Gospodnjim iz ruke raba Slavoljuba - zaključuje Milovanović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

UKRAJINA POVLAČI RADIKALNI POTEZ: Ovo mnogi nisu očekivali, čak su i Rusi zbunjeni pred Olimpijske igre Pariz 2024