KNJIŽEVNA KRITIKA: Svest o najstrašnijem zločinu
KNjIGA Jelene Kovačević "Stradanje" jedna je u nizu koja se na dokumentarno-umetnički način bavi ustaškim zločinima počinjenim u sistemu logora Jasenovac, kao i na drugim stratištima Nezavisne države Hrvatske.
Foto: Privatna arhiva
Ukoliko razmotrimo generacijski raspon umetnika koji u centar nekih od svojih dela stavljaju tu temu, kao i hronologiju publikovanja tih ostvarenja, možemo se u duhovnom smislu ohrabriti. Osim stvaralaca nešto starije životne dobi, koji su tom strašnom istorijskom periodu bili bliži, a čiji su neposredni preci stradali u NDH, toj temi, prilično skrajnutoj - iz društveno-političkih razloga, ali i zbog pošasti zaborava koji je, doduše, ideološki podstican (nekih šezdesetak godina i više) - vraćaju se i pripadnici srednje i mlađe generacije naših stvaralaca.
Ta dela, po pravilu, zasnivaju se na istorijskim izvorima i svedočanstvima, na pričama pojedinaca, koje su neretko zastupljene uz umetnički tekst, kao što je slučaj i sa knjigom Jelene Kovačević. I dok čitamo takve knjige, ili posećujemo izložbe posvećene stradalnicima, snažne emocije i činjenica da smo bića kulture, gotovo da nas dovode u totalnu nevericu i proizvode utisak da čitamo dela koja pripadaju fantastici - zato što pored svih naših stečenih znanja najčešće nismo spremni da poverujemo u to šta čovek može učiniti čoveku, kao ni u to da zlo u njemu, izgleda, kao da ipak preteže. U to se uveravamo uviđajući kontinuitet nekažnjenog zla hrvatskog nacizma i šovinizma, njegovu vitalnost oličenu u "Bljesku" i "Oluji", devedesetih godina 20. veka, kao i u brojnim, vrlo učestalim manifestacijama običnih građana Hrvatske, ali i činjenicu da se "Oluja" slavi kao državni praznik u toj zemlji.
U svetlu navedenog smatramo da je važno, osim estetskih vrednosti tih dela, sagledati još nešto - za našu kulturu sećanja, ali i za samu umetnost i duhovnost - veoma važno: to je pristup umetnika kolektivnom istorijskom pamćenju, kao i njegova stvaralačka namera.
Foto Arhiva
Svako ko je u centar svog dela stavio strašne ustaške zločine, očigledno je - nije stavio mržnju. O tome piše, sa odmakom i mirom, i najstrašnije činjenice i/ili sopstvena osećanja i umetničku nadgradnju tih strašnih istina, Jelena Kovačević. Neki od autora pristupaju eshatološki, ali morali bismo imati na umu - nema oprosta bez pokajanja, i to se staro i važno znanje ne sme nikako skrajnuti. Na to nas delikatno, ali eksplicitno opominje i prof. dr Mira Radojević koja je za knjigu Jelene Kovačević napisala predgovor:
"Najzad, književnost svojim čitaocima šalje ubedljivu etičku poruku, a na tvrdnje po kojima i zločinci zaslužuju hrišćanski oproštaj odgovara podsećanjem da uslov oproštaja predstavlja pokajanje."
Reči Mire Radojević moramo svi dobro upamtiti, ma čime da se bavimo u oblasti humanistike i umetnosti, a sa svešću o najstrašnijem zločinu u istoriji čovečanstva.
Trebalo bi da o tome stalno i iznova čitamo, a možemo možda početi s knjigom "Stradanje" veoma mlade Jelene Kovačević.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
KATASTROFA Koliko Ukrajina sada ima stanovnika - a koliko ih je bilo pre rata: brojevi zastrašujući, nema ljudi za obnovu zemlje
NA teritoriji pod kontrolom Kijeva ostalo je između 22 i 25 miliona stanovnika, dok ratni gubici, masovno iseljavanje, nizak natalitet i ubrzano starenje stanovništva guraju Ukrajinu ka demografskoj krizi koja bi mogla iz temelja da promeni nacionalnu, ekonomsku i društvenu strukturu zemlje, piše „Azija tajms”.
16. 07. 2026. u 19:23
Komentari (0)