BOŽIĆNJAK JE SIMBOL TRADICIJE: Vernici kod nas i širom sveta slave Božić po Gregorijanskom kalendaru

Јелена Лемајић

25. 12. 2022. u 07:45

NA severu Bačke je veselo i svečano od 6. decembra, kada katolički vernici slave Mikulaša (Svetog Nikolu), pa sve do 20. januara, kada pravoslavni svečari pale sveću na Svetog Jovana.

БОЖИЋЊАК ЈЕ СИМБОЛ ТРАДИЦИЈЕ: Верници код нас и широм света славе Божић по Грегоријанском календару

Foto J. Lemajić

Tokom najlepših mesec i po dana u godini, domovi i pravoslavnog i katoličkog življa širom su otvoreni i za jedne i za druge, ali najsvečanije je ipak za Badnji dan i Božić, koji se proslavljaju u krugu porodice.

Tako je i danas, kada se rođenje Hristovo proslavlja po Gregorijanskom kalendaru. A Božića, u katoličkim domovima, nema bez božićnjaka, tradicionalnog kolača čiji svaki detalj nosi posebnu simboliku. Poput česnice kod pravoslavaca, ali sa drugačijom pričom jer je božićnjak zapravo prenesena slika Vitlejema, mesta Hristovog rođenja.

- Simbolika božićnjaka je rođenje Isusa i zato je centralna figura koja se nalazi na njemu beba Isus. Uz to, na božićnjaku moraju da se nađu figure Blažene Device Marije i Svetog Josipa, simboli otajstva (krunica) - pet cvetova, pet ovaca i pet ptića koji simbolišu pet Isusovih rana. Uz to, možemo da stavimo na njega sve ono što simboliše radost, darivanje i plodnost, kao što su kvočka sa pilićima, grožđe, krmača sa prasićima, a vičnije domaćice stavljaju i figurice Tri kralja - objašnjava nam Subotičanka Nela Ivić, koja je od svoje bake naučila ovaj važan segment bunjevačke tradicije.

Foto J. Lemajić

Nela Ivić

Ona je, kao i druge domaćice, božićnjak umesila na Badnji dan.

- Kolač je uvek od kvasnog testa. Mera tačnih nema, ali uvek ide pola kvasca, pola litre mleka i brašna koliko zahvati. Kada "prikuva" (naraste), premesi se maslom ili nekom drugom masnoćom koja je posna i onda ponovo stoji. Testo se deli na sedam delova - prva tri, veća dela su osnova kolača, svaki se premaže jajetom, a unutra stavi dinar, od dva srednja se pravi pletenica koja može da obujmi ceo kolač, a od dva najmanja krst - pokazuje nam Nela kako se radi. - Figurice su od beskvasnog testa, umesi se što tvrđe može i prave se ranije. Kada je božićnjak skoro gotov, figurice se stavljaju na njega i zapeku.

Po tradiciji, božićnjak se načinje za Tri kralja, odnosno 6. januara, a neke porodice ga čuvaju sve do 2. februara, kada je Marin dan, odnosno Dan prela. On se seče i zaliva vinom na glavi najmlađeg ukućanina. Potom se deli na onoliko delova koliko ima ukućana, a onog ko pronađe novčić u svom parčetu, kažu, pratiće sreća cele godine.

Foto J. Lemajić

- Domaćice se utrkuju čiji će kolač biti lepši i ukrašeniji. Veština se prenosila s kolena na koleno, odnosno sa majke na ćerku, a drago mi je što vidim da i mlađe generacije uče da prave kolač. U mnoge kuće se vratio posle dugog komunističkog perioda i to zahvaljujući deci, koja su to naučila na radionicama u Maloj Bosni - ističe naša domaćica. - Na taj način tradicija živi, a sa njom i naš narod.

ČOVEK NIJE ROĐEN ZA RAT

NADBISKUP beogradski Ladislav Nemet poručio je da čovek nije rođen za rat i razaranje nego za ljubav, te da se to u vreme loših vesti mora još više naglašavati.

On je za Tanjug na Badnji dan istakao da u svetu u kome čujemo toliko loših vesti moramo biti još glasniji u naglašavanju da se čovek nije rodio za rat, za razaranje, već za ljubav, da bude ljubljen i da ljubi.

- Božić je apsolutno najveća radost i svetkovina koju nam je Bog mogao dati. Svi znamo, kad se rodi dete, sretni smo. A znamo da se od tog deteta, iz Vitlajema, razvio Isus Hrist, koji je hodao po našoj zemlji i govorio samo o ljubavi - poručio je on.

ČESTITKE ZVANIČNIKA

RIMOKATOLIČKA crkva i sve crkve zapadnog obreda sinoć su proslavile Badnje veče, najavljujući Božić, praznik rođenja Isusa Hrista. Beogradski nadbiskup Ladislav Nemet predvodio je ponoćnu misu u Katedrali Uznesenja Blažene djevice Marije u Beogradu.

Čestitku hrišćanskim vernicima koji u Srbiji slave Božić po gregorijanskom kalendaru uputili su, pored ostalih, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka kulture Maja Gojković, ministar finasija Siniša Mali, ministarka za brigu o porodici i demografiju Darija Kisić, predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, zaštitinik građana Zoran Pašalić...

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TOLIKO JE FENOMENALAN...OVO JE TUŽAN DAN! Članovi kuće slavnih o povredi Nikole Jokića