IZNENAĐUJUĆE OTKRIĆE: Srbi kovali novac dva veka ranije nego što se mislilo
PRVI srpski vladar koji je kovao novac bio je kralj Stefan Radoslav (1288-1233), sin kralja Stefana Prvovenčanog i unuk župana Stefana Nemanje.
Foto B.Subašić
Međutim, novo otkriće arheologa iz Srbije moglo bi da pokaže da su Srbi kovali novac dva veka pre toga.
Prvi srpski kovani novac možda potiče iz 11. veka, pokazalo je istraživanje objavljeno u naučnom radu arheologa-numizmatičara Raška Ramadanskog iz Gradskog muzeja u Bečeju.
Do otkrića ovog bakarnog srednjovekovnog novca, koji bi mogao da baci potpuno novo svetlo na istoriju izdavanja novca u Srbiji, došlo je na aukciji londonske kuće Roma Numismatics Ltd. Radi se o kovanici koja ima vizantijske stilske karakteristike sa istaknutim natpisom na latinskom. Autor naučnog rada je iz natpisa saznao da je ime emitenta ovog novca Vladimir, piše portal Sve o arheologiji.
Kovani novčić je od bakra ili legure bakra, otkovan na ravnoj ploči ili rondeli. Njegov prečnik iznosi 2 centimetra, a težina mu je 2,59 grama. Na aversu se nalazi poprsje vladara okrunjenog i u odori, koji drži šar i žezlo. Na reversu se nalazi motiv upisanog jednokrakog ili grčkog krsta oko kojeg je kružni natpis BLADIMIRVS, kao latinski oblik slovenskog ličnog imena Vladimir.
Ramadanski dalje u svom radu ističe da istorija poznaje još dva slovenska Vladimira. Jedan je bugarski, a drugi ruski. Međutim, obojica su koristili ćirilični opis na svojim kovanicama sa kraljevskim referencama, a bugarski vladar je bio protiv hrišćanstva. Onda ostaje da se ova kovanica pripiše srpskom vladaru.
Knez ili kralj Jovan Vladimir bio bi taj srpski vladar, vladar Duklje iz ranog 11. veka (1000-1016). Ovaj srpski knez ili arhont (u pojedinim izvorima kralj), na presto je stupio mlad, kao naslednik oca Petrislava.
Foto Vikipedija
Jovan Vladimir je potencijalno kovao prve srpske novčiće i prvi je Srbin koji je postao svetac u katoličkoj crkvi i prvi svetac u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Upravljao je kneževinom Dukljom, koja je zauzimala prostor oko Skadarskog jezera, doline reke Zete i morskog zaleđa od Bojane do Boke Kotorske, sa sedištem najverovatnijeg kod Svača. Njegova značajna zadužbina je trobrodna bazilika posvećena Sv. Trojici ili Sv. Bogorodici u Elbasanu.
S obzirom da se za početak srpskog, ali i bugarskog novčarstva do sada smešta u prve decenije 13. veka, onda je jasno zašto je značajan ovaj novac. Ramadanski u svom radu zaključuje: „Konačno, potkrepi li se ova interpretacija novim, dodatnim nalazima, to će ujedno predstavljati i pravu prekretnicu – prvi novac nekog srpskog i južno-slovenskog vladara uopšte“.
rs.sputniknews.com
BONUS VIDEO: EKSKLUZIVNO! NOVOGODIŠNjI INTERVJU PREDSEDNIKA VUČIĆA ZA "NOVOSTI"
Preporučujemo
ARHEOLOZI ASOVI U NAUCI: Institut SANU najbolje rangiran na kraju 2021. godine
26. 12. 2021. u 13:20
ARHEOLOŠKO OTKRIĆE U IZRAELU: Pronašli vredne artefakte u moru (FOTO)
23. 12. 2021. u 00:45
VAŠINGTON POST TVRDI: Ruska služba spremala scenario sa atentatom na Orbana
RUSKA Spoljna obaveštajna služba (SVR) navodno je razmatrala planove za uticaj na izbore u Mađarskoj, uključujući i insceniranje atentata na premijera Viktora Orbana, u cilju jačanja podrške Orbanu, pokazuje interni dokument do kojeg su došle evropske službe bezbednosti, piše danas Vašington post (WP).
21. 03. 2026. u 13:35
KULT PREDAKA U PLAMENU MRŽNjE: 45 godina od paljenja konaka Pećke patrijaršije – Zločin koji je najavio Martovski pogrom
OVE sedmice pre tačno 45 godina, srpski narod i Srpska pravoslavna crkva zanemeli su pred prizorom koji je nagovestio decenije stradanja na Kosovu i Metohiji.
17. 03. 2026. u 19:10
EKSPLOZIV BIO SPREMAN: "Digli bismo u vazduh aerodrom na Grenlandu"
DVA MESECA pre izraelsko-američkog napada na Iran, Danska je bila spremna da oružano brani svoj suverenitet nad Grenlandom.
19. 03. 2026. u 14:12
Komentari (0)