Kosovski božuri procvetali podno Kučajskih planina
17. 05. 2013. u 07:45

Kod Krivog vira na izvorištu Crnog Drima otkriveno najveće stanište zaštićene biljne vrste. Domaća, autohtona vrsta nikla
BOJAZAN botaničara da će buduće generacije za kosovske božure (Paeonia peregrina) znati samo iz legendi, srećom, neosnovane su. Na obroncima Kučajskih planini, u hrastovoj šumi koja se prostire na nekoliko hektara otkriveno je najveće stanište zaštićene biljne vrste čiji je opstanak bio ugrožen. Botaničar dr Vlastimir Stamenković iz Leskovca kaže da se ova biljka, ali u mnogo manjem obimu, može naći samo još kod Dimitrovgrada i Ljuberađe.
Gajimo ih po baštama i parkovima, opevani su i u pesmama ali malo ko zna da su kosovoski božuri, naša, domaća, autohtona vrsta. U svetu je poznato još 40 vrsta božura, od toga tek pet imaju stanište na teritoriji Srbije. Botaničar Vlastimir Stamenković kaže da su, iako se nazvaju kosovskim, nikli podno Kučajskih planina.
- Legenda kaže da su božure na padine Kučajskih planina doneli kosovski junaci posle boja, ali nauka se ne slaže s tim - kaže Stamenković koji više od 40 godina proučava biljni svet. - Božuri su oduvek na ovim prostorima. Traže sunce, ali ne mogu bez zajednice sa hrastovom šumom. Iz nekog razloga ovo stanište im pogoduje. Inače, božurima godi crnomorska klima koja doseže do ovih krajeva.
Prizor hrastove šume sa “tepihom” od božura svakog će ostaviti bez daha.
- Božur spada u zaštićene biljne vrste, jer su zbog prekomernog branja prirodna staništa ugrožena. Ne sme se brati u komercijalne svrhe već samo za naučne potrebe - pojašnjava Stamenković i dodaje da su njegova lekovita svojstva odavno poznata ali je, takođe, ova biljka izuzetno otrovna.
- Jarkocrvena boja jasno upozorava da treba biti oprezan. Svi delovi biljke mogu se koristiti za lečenje, od korena, do latica i semenki. Pomaže kod nervne napetosti, epilepsije, histerije, ali pomaže i kod lečenja upala mokraćnih i žučnih kanala. Međutim, postoje i druge biljne vrste koje takođe imaju ista lekovita svojstva tako da kosovske božure možemo poštetedi od besomučnog branja - navodi ovaj botaničar i podseća da “svaka biljka može biti lek i otrov, zavisi u čijim rukama se nađe”.
AleksandraPN
17.05.2013. 09:56
Kod Krivog Vira prema Zaječaru postoje dva sela (ne znam im ime) doseljenika sa Kosova. Verovatno su oni svojevremeno doneli ovaj božur! Divno je da je sačuvan ovako!
@AleksandraPN - Botanicari su lepo objasnili otkud bozuri,masta cini svasata.
Da stamenkovic je u pravu Bozur je sad rjetka biljka.Ja sam iz Hrvatske Bozura stvarno ima gde su hrastove sume i bozur se zove kukurjek,mnogo je ljekovit a i mnogo otrovan zato treba dobro prouciti prije upotrebe.Pitamo se zasto nestaje,nestaje zato sto mnoge inostrane farmaceutske kuce odkupljuju tu dragocenu biljku.Bozur tj,Kukurjek se moze spasiti samo sa kontrolisanim presadjivanjem po hrastovim sumama.
Mi ih godinama imamo u Homolju, tako da je malo chudno kako ovo moze biti ugrozena vrsta kada je toliko rasprostranjena
kod Krivog Vira izvire Crni Timok a ne Crni Drim
Komentari (1)