DAN KADA JE ĐORĐE STRATIMIROVIĆ POSTAO VOŽD: Obeležena 173. godišnjica srpske pobede u Sremskim Karlovcima

J. S.

12. 06. 2021. u 18:36

U PRISUSTVU gradskih zvaničnika i potomaka najistaknutijih Srba koji su 12. juna 1848.godine pod vođstvom generala Đorđa Stratimirovića izvojevali odlučujuću pobedu nad mađarskom vojskom, u Sremskim Karlovcima je danas priređena mala svečanost.

ДАН КАДА ЈЕ ЂОРЂЕ СТРАТИМИРОВИЋ ПОСТАО ВОЖД: Обележена 173. годишњица српске победе у Сремским Карловцима

Foto: Privatna arhiva

Polaganju cveća i venaca prisustvovali su : potpredsednik skupštine Opštine Sremskih Karlovaca mr Stefan Dimitrije Dimić, Upravnik Arhiva Sanu u Sremskim Karlovcima dr Žarko Dimić, praunuk Generala Đorđa Stratimirovića, potomak narodnog kapetana Teodora Bosnića, Džon Bosnić, direktor Kulturnog centra "Karlovačka umetnička radionica" mr Mirko Dimić i mnogi drugi.

Ovo je nastavak projekta " Kultura sećanja i kultura pamćenja" koju je započeo Kulturni centar "Karlovačka umetnička radionica" kao bitan segment kulturne kote "Novi Sad Evropska Prestonica kulture".

Foto: Privatna arhiva

Podsetimo - na današnji dan 12.juna. 1848. odigrala se bitka za Sremske Karlovce u kojoj je mesec dana posle proglašenja Srpske Vojvodovine srpski narod na čelu sa Đorđem Stratimirovićem izvojevao prvu i odlučujuću pobedu nad mađarskom vojskom koja je u jutarnjim satima, odlično naoružana uključujući i topove, žestoko napala Sremske Karlovce.

Za napad na Sremske Karlovce mađarska vlada i general Janoš Hrabovski odabrali su 12. jun, prvi dan hrišćanskog praznika Duhovi, kada se proslavlja silazak Svetog duha na apostole u Jerusalimu, 50 dana posle Hristovog vaskrsenja.

Topovi Hrabovskog zagrmeli su u šest sati izjutra iznad karlovačke varoši, u kojoj je tih dana ionako malo ko imao sna i spokoja u iščekivanju neizbežnog srpsko-mađarskog rata, koji će za za Srbe, ali i za Mađare, promeniti tok istorije u revolucionarnoj 1848. godini.

Iskusni ratnik Hrabovski (71), u napad sa Petrovaradinske tvrđave, poveo je dobro naoružanu regimentu "Dom Miguel", brojnu pešadiju, artiljeriju i eskadron konjice. Bitka se vodila kod ćuprije na Pivari, a sistem rovova protezao se prema Bukovcu.

Odbranom Karlovaca komandovao je gotovo trostruko mlađi i neiskusni Đorđe Stratimirović (26). Imao je na raspolaganju znatno slabije opremljenu i pripremljenu vojsku - poprilično nedisciplinovan "sremski provincijalni bataljon", ali i dve kompanije naoružanih domobranaca, kao i blizu 200 graničara Varadinske pukovnije na čelu s nekoliko podoficira prebeglih na srpsku stranu. Srpski komandant imao je u svojim redovima odred Srbijanaca, među kojima je bio i Crnogorac Vulo Vujadinović, kao i manji broj nenaoružanih Bačvana.

Prema ratnom izveštaju koji u svojoj knjizi "Srpska Vojvodovina - Bitka za Karlovce 12. jun 1848" navodi istoričar dr Žarko Dimić, oružje kojim je vojska Srpske Vojvodovine raspolagala sastojalo se od pušaka (dve vrste: "šoce" na kremen i perkusion puške, tzv. kapislare), sablji, kopalja, pištolja i topova.

Pojedini odredi bili su naoružani puškama raznih vrsta, koje su bile sakupljene od ljudi po celoj Vojvodini. Dobrovoljci iz Srbije bili su naoružani puškama, pištoljima i jataganima. Graničari su imali puške sa bajonetom relativno kratkog dometa - od 80 do 200 metara. Veći deo vojničkih pušaka nađen je u titelskom arsenalu, a određeni broj zaplenjen je od regimente puka u Sremskoj Mitrovici, Pančevu i Rači.

Narod i narodna vojska su se brzo organizovali pod komandom generala Đorđa Stratimirovića i porazili napadače. Poražena mađarska vojska, ostavivši mrtve iza sebe povukla se iza zidina Petrovaradinske tvrđave.

Posle te blistave pobede Đorđa Stratimirovića srpski narod proglasio je za vožda.

Na ovaj istorijski događaj ,na ulazu u Sremske Karlovce, danas podseća samo jedan krst. Spomen obeležje još uvek nije podignuto.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

LESKOVČANIN IZ NOVOG SADA VRAĆA DUG KIKINDI: Radiolog iz Instituta za zaštitu dece i omladine najavio besplatne preglede