BESKRAJNA LAKRDIJA GLOBALNE DANAŠNJICE: Prvi put na srpskom remek-delo Dejvida Fostera Volasa

Piše Igor Cvijanović

11. 01. 2023. u 08:33

DEJVID Foster Volas (1962-2008) bio je američki romanopisac, autor kratkih priča, esejista i univerzitetski profesor engleskog i kreativnog pisanja.

БЕСКРАЈНА ЛАКРДИЈА ГЛОБАЛНЕ ДАНАШЊИЦЕ: Први пут на српском ремек-дело Дејвида Фостера Воласа

Dejvid Foster Volas/ Foto Steve Rhodes Flickr / Vikipedia

Ostaće upamćen prevashodno po ključnom romanu "Beskrajna lakrdija" (Infinite Jest, 1996), koji je časopis "Tajm" uvrstio među 100 najboljih romana na engleskom od 1923. do 2005. Smatra se jednim od najuticajnijih i najinovativnijih američkih pisaca u poslednjih trideset godina. Volas je odrastao u Ilinoisu i završio koledž Amerst. Predavao je na nekoliko američkih univerziteta, a iza sebe je ostavio tri romana, tri zbirke priča, dve knjige eseja, kao i knjigu dokumentarne proze o istoriji beskonačnosti. Na srpskom su dosad objavljene njegove zbirke priča "Devojčica neobične kose" (prev. I. Cvijanović, "Agora", 2014), "Kratki razgovori s ogavnim muškarcima" (prev. I. Cvijanović, "Agora", 2013), "Zaborav" (nepotpuno izdanje, prev. A. Mančić, "Rad", 2006), kao i maestralna zbirka eseja "Uzmimo jastoga" (prev. I. Cvijanović, KCNS, 2017).

Na kraju ove godine, na našoj sceni se konačno pojavljuje i Volasovo najznačajnije delo "Beskrajna lakrdija", u izdanju "Kontrasta" (prev. I. Cvijanović). Ovaj roman smešten je u distopijsku budućnost u kojoj Kanada, Meksiko i Sjedinjene Države sačinjavaju Organizaciju naprednih američkih nacija (ONAN). Pored političkog uređenja, i kalendar je doživeo izmene zahvaljujući "sistemu sponzorisanja", u eri kad potrošačka kultura doseže zenit. Umesto po brojevima, godine se računaju i nazivaju prema promovisanim proizvodima ili sponzorima koji daju dovoljno dobru ponudu da se godina naziva po njima. Najveći deo radnje u romanu, na primer, događa se u "Godini Dipendovih pelena za odrasle", a neke druge godine imenovane su prema aktuelnim hamburgerima, sapunima i drugim prepoznatljivim proizvodima koji definišu savremeno potrošačko društvo.

Igor Cvijanović

Postoji nekoliko šire ili uže povezanih narativnih tokova u "Beskrajnoj lakrdiji". Oni se uglavnom odvijaju u američkoj državi Masačusets, u Bostonu i njegovoj okolini, gde su smeštene Enfildska teniska akademija i kuća za rehabilitaciju zavisnika Enet, dva ključna kontrapunkta. Opskurna teroristička grupa iz Kvebeka pod nazivom Les Assassins des Fauteuils Rollents ili AFR ("Atentatori u invalidskim kolicima") pokušava da destabilizuje ONAN i izbori se za nezavisnost Kvebeka. Njihov plan je da se domognu kopije alternativnog umetničkog filma "Beskrajna lakrdija", koji se u romanu naziva još i "Zabava", i da ga emituju širom Sjedinjenih Država. Pomenuti film je tajno oružje pomoću kojeg AFR planira da ostvari svoje ciljeve budući da to misteriozno kinematografsko ostvarenje ima ekstremno sedativno dejstvo na gledaoce - toliko je zabavan da svaki njegov gledalac gubi volju za svim u životu osim za uživanjem u njemu, te naposletku, svi koji ga vide po pravilu umiru uljuljkani u smrtonosnu pasivnost. Ta vrsta kobne zavisnosti (Volas se bavi i drugim, realnijim vrstama zavisnosti u ovom romanu) koju "Beskrajna lakrdija" izaziva predstavlja Volasovo viđenje pop-kulture uopšte, mada ju je danas nužno posmatrati i kroz prizmu nezaobilaznog uticaja interneta, društvenih mreža i striming servisa na oblikovanje stvarnosti, kako na individualnom tako i na globalnom nivou. Volasova sposobnost da predoseti, predvidi i intelektualno i prozno razradi mehanizme koji će definisati funkcionisanje celog sveta gotovo samo petnaest godina kasnije, jedna je od najvrednijih osobina njegovog magnum opusa. Potragu AFR-a za smrtonosnim filmom na "kartridžu" pokušava da osujeti jedan od agenata američke obaveštajne službe za "nedefinisane usluge" (spoj svih američkih obaveštajnih agencija u jednu) tako što će ga se on prvi domoći i napraviti pandan "Zabavi" koji će imati dijametralno suprotno dejstvo. Širom romana rasuti dijalozi dva agenta iz suprotstavljenih tabora, koji se odvijaju na stenama iznad Finiksa u Arizoni, čine svojevrsnu filozofsko-humorističnu pozadinu Volasovog remek-dela.

Foto: Promo

"Beskrajna lakrdija" je dosad prevedena na desetak jezika. Pored njene čuvene obimnosti (preko hiljadu stranica, od kojih su sto pedeset napomene sa sopstvenih fusnotama), jedan od razloga za neveliki broj njenih prevoda predstavlja i zahtevnost njenog teksta. Volas nije štedeo ni sebe, ni čitaoce, a ni potencijalne prevodioce dok je pisao "Beskrajnu lakrdiju". Njeni prevodioci, među koje se ubraja i potpisnik ovih redova, suočavaju se s bremenitim tekstom, počev od problematike naslova poteklog iz "Hamleta", preko broja radnih sati, istraživanja i čitanja prateće literature, do tumačenja i rešavanja autorovih jezičkih "glavolomki", sve vreme vodeći računa o njegovom stilu i brojnim registrima u okviru romana. Volasov stil karakteriše složena sintaksa s dugim rečenicama, koje neretko zauzimaju i cele pasuse ili stranice (jedna od rekordnih u ovom prevodu sadrži preko 450 reči). "Lakrdija" se leksički ubraja među najbogatija dela američke, a time i anglofone književnosti. Volas je iskoristio preko 20.000 različitih reči u svom remek-delu, neretko posežući i za neologizmima. Tekst vrvi od "reči na steroidima", kako ih definiše Tom Bisel, reči proisteklih iz Volasovih "speleoloških ekspedicija po Oksfordskom rečniku engleskog jezika", pa su brojni termini iz farmakologije, medicine, psihologije, filozofije, tenisa, američkog fudbala, lingvistike, narkomanskog slenga i drugih, naizgled, nespojivih domena. Jezik stranaca ili manjak obrazovanja kod pojedinih likova dočaran je neuobičajenom leksikom, bukvalnim preslikavanjem kolokacija i idioma ili namernim gramatičkim i leksičkim greškama. Mnoštvo je akronima, na čije dešifrovanje čitalac često mora da strpljivo čeka, a Volas ih uvodi u tekst bez upozorenja i objašnjenja da bi se njihovom obrazlaganju posvetio nekoliko desetina ili stotina stranica kasnije.

Iako je od pojavljivanja "Beskrajne lakrdije" prošlo gotovo 30 godina, utisak je da je njena aktuelnost i veća nego u vreme kad je prvobitno objavljena. Prekomponovanje političkih odnosa u svetu, ekološki problemi i nesuvislost njihovog rešavanja, razvoj smart tehnologija i servisa poput "Netfliksa" i njihov udeo u svakodnevici, značaj informisanosti i istovremena ispraznost informacija, uticaj domena zabave na svakodnevni život, vaspitanje, obrazovanje, politiku (čelnici država kao klovnovski šoumeni i klovnovski šoumeni kao čelnici država) - sve su to Volasove vizije sadržane u ovom romanu koje je dobar deo današnje populacije na svetskom nivou, među kojima i naša, video i proživeo ili proživljava u beskrajnoj lakrdiji globalne današnjice i koje će prepoznati u ovoj velikoj knjizi.

BONUS VIDEO: RIZNICA KULTURE I ISTORIJE: Narodni muzej - čuvar srpske baštine

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

SLAVIMO VELIKU SREDU: Šta ne sme da se radi i KO DANAS FARBA jaja