KROZ GUSTO REŠETO DO EVROPSKIH PARA: Mnogim poljoprivrednicima prekomplikovano dobijanje novca iz IPARD

J. SUBIN

24. 12. 2020. u 12:00

SRPSKI agrar više od decenije je čekao na sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije za pomoć poljoprivredi IPARD. Kada je, konačno, 25. decembra 2017. godine, počelo njegovo sprovođenje, čini se da domaći poljoprivrednici nisu bili previše obučeni i da se nisu snašli.

КРОЗ ГУСТО РЕШЕТО ДО ЕВРОПСКИХ ПАРА: Многим пољопривредницима прекомпликовано добијање новца из ИПАРД

Foto Ž. Knežević

Kako su nam rekli u Upravi za agrarna plaćanja, do sada je obavljeno i sprovedeno devet IPARD javnih poziva, u okviru tri mere. Pristiglo je 1.746 zahteva, a do sada su 204 poljoprivrednika isplaćena sa 11,7 miliona evra.

- Odziv poljoprivrednih proizvođača je veoma dobar - govori Biljana Petrović, v. d. direktora Uprave za agrarna plaćanja. - To pokazuje i činjenica da u svakom pozivu za meru jedan, koja je namenjena razvoju primarne poljoprivredne proizvodnje, tražena sredstva uvek budu iznad opredeljenih. Najveći broj zahteva je pristigao za nabavku novih traktora. Veliko je interesovanje i za ruralni turizam, kao i za nabavku ostale mehanizacije za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Oko 30 odsto zahteva je za podsticaje za izgradnju objekata.

Prema njenim rečima, za meru 3, namenjenu razvoju prerađivačkih kapaciteta, pristiglo je manje zahteva. Ovi podsticaji namenjeni su za kompanije i preduzetnike i reč je o izuzetno skupim investicijama. Inače, za devet sprovedenih javinih poziva, opredeljeno je oko 172 miliona evra. Od toga, 75 odsto ovih sredstava je iz budžeta EU, a 25 odsto obezbeđuje Srbija.

- Zbog trenutne epidemiološke situacije, u ovom trenutku nemamo aktivnih javnih poziva - ispričala je Petrovićeva. - Sledeći poziv očekuje se u aprilu 2021. i to će biti za investicije u imovinu poljoprivrednih gazdinstava. To će uslediti posle usaglašavanja zakonskog okvira za sprovođenje IPARD programa, koji bi omogućio uvođenje avansnog plaćanja. Ideja je da se posle odobravanja projekta, korisniku omogući povlačenje sredstava u iznosu od 50 odsto vrednosti investicije, bez PDV. Tako ćemo korisniku olakšali pristup finansijskim sredstvima, ali i ubrzti realizaciju investicije. Ostatak podsticaja, poljoprivrednik bi dobio u drugoj fazi, kada se odobri zahtev za isplatu.

Ipak, strogi propisi EU, za mnoge srpske poljoprivrednike su i neostvarivi. Razloga za odbijanje uvek ima, a strah od papirologije i pisanja projekata je očigledno preveliki.

- Za IPARD programe karakteristično je da su veoma zahtevni - ističe Petrovićeva. - Potrebne su obimna dokumentacija i detaljne pripreme kako bi se odgovorilo strogim i jasno definisanim zahtevima. Poljoprivrednici ne bi trebalo da strahuju od toga, već da se dobro informišu o uslovima, odaberu podršku i da do detalja isplaniraju svoju investiciju. Za svu pomoć mogu da se obrate nama ili poljoprivrednim stručnim službama. Svako može sam da pripremi dokumentaciju, ali ako žele da angažuju konsultanta, treba da imaju u vidu da je taj trošak prihvatljiv u IPARD programu, tačnije da se refundira u određenom procentu.

Prema rečima agroekonomiste Milana Prostrana, srpski proizvođači uvek imaju dilemu i strah kod uzimanja ove vrste pomoći.

- U odnosu na iskustva zemalja koje su primljene u EU, Srbija nije do kraja najbolje organizovala deo koji se tiče pripreme dokumentacije - smatra Prostran. - Bilo bi dobro da to rade specijalizovane agencije, jer nisu svi dovoljno obrazovani i IT pismeni, da bi mogli da spreme dokumentaciju koja je ogromna. EU je birokratska i nama je teško da to ispunimo, jer imamo averziju prema papirima. Ovde ne možemo kako mi hoćemo, već kako EU zapoveda. I ta pravila su ista za sve u EU, ne samo za nas. Taj novac su najbolje povlačili Poljaci. U svakom slučaju, sredstva iz IPARD su povoljna, najviše se usmeravaju ka mehanizaciji i za nabavku staklenika i plastenika. Ipak, treba dobro do kraja sve osmisliti, jer poljoprivrednik može biti odbijen zbog sitnice.

LEGALIZACIJA PROBLEM

KONKURISATI u IPARD je stvarno teško i zahtevno. Mnogi stočari su pokušali da ostvare ove podsticaje, ali su odbijeni. Ipak, jedan do glavnih problema zbog kojeg ne mogu da konkurišu za IPARD sredstva jesu nelegalno sagrađeni objekti na imanjima, objašnjava Sanja Bugarski, predsednik Asocijacije proizvođača mleka Vojvodine.

- Legalizacija i vlasništvo su veliki problemi i u gradu, a ne na selu - smatra Bugarski. - Moj zahtev za legalizaciju čeka u Opštini Inđija od 2003. godine, a imam sve papire spremne i predate. IPARD je zahtevan i ide do najsitnijih detalja.

KAKO DO PODSTICAJA

POSTUPAK za dobijanje IPARD podsticaja sastoji se iz dve faze. Prihvatanje projekta i faza odobravanja isplate. Proces odobravanja projekta može da traje i do devet meseci od dana podnošenja zahteva. Dok deo da se odobri isplata traje oko pola godine, od momenta kada se podnese zahtev za ovu fazu.

- Ovi postupci se završavaju donošenjem rešenja povodom zahteva za odobravanje projekta ili isplate IPARD podsticaja - govori Petrovićeva. - Između ove dve faze, korisnik IPARD treba da realizuje svoju investiciju na način i u roku koji je utvrđen. Trajanje ove faze zavisi od složenosti projekta.

Kako nam objašnjava Petrovićeva, potencijalni korisnik IPARD podsticaja treba da odabere podršku i obezbedi sredstva, kojima će sprovesti projekat, kada on bude bio odobren. Novac ne mora da bude na bankovnom računu u momentu podnošenja zahteva.

- Treba imati na umu i vreme koje je potrebno odvojiti za pribavljanje uverenja, prikupljanje ponuda, izradu poslovnog plana, dobijanje dozvola i ostale dokumentacije neophodne u procesu podnošenja zahteva za odobravanje projekta - ističe Biljana Petrović.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (0)

TO JE ZA NAŠE FINANSIJE NAJZNAČAJNIJA BORBA Mali:  Optimista sam nakon sastanka sa “S&P”, očekujemo investicioni rejting (FOTO)