DISKRIMINACIJA MEĐU SUDIJAMA: Ko sudi za prekršaje ima nižu platu od kolega, potrebna izmena zakona

27. 03. 2021. u 11:42

U SUSRET skupštinskoj raspravi o predlogu da se izmenama Zakona o sudijama izjednači status sudija za prekršaje sa sudijama istog ranga u redovnim sudovima, Udruženje sudija i tužilaca Srbije (UST) pozdravilo je ovaj predlog ukazujući na značaj izjednačavanja materijalnog položaja svih sudija.

ДИСКРИМИНАЦИЈА МЕЂУ СУДИЈАМА: Ко суди за прекршаје има нижу плату од колега, потребна измена закона

Foto: Arhiva

Sudija Prekršajnog suda u Jagodini i član Upravnog odbora UST Danijela Trifunović ukazuje za Tanjug da bi se usvajanjem pomenutih zakonskih izmena normativni položaj sudija prekršajnih sudova izjednačio sa sudijama koji postupaju u drugim materijama u istom stepenu nadležnosti.

To praktično znači da si se plate sudija za prekršaje koje postupaju u prvom stepenu izjenačile sa platama sudija u osnovnim sudovima, dok bi se plate sudija Prekršajnog apelacionog suda izjednačile sa platama sudija u redovnim apelacionim sudovima u Srbiji.

U Srbiji ima oko 540 sudija za prekršaje koje sude u prvom stepenu i 65 sudija u Prekšajnom apelacionom sudu.

Trifunović ukazuje da bi se usvajanjem predloženih zakonskih izmena otklonila svojevrsna diskriminacija sudija za prekršaje pre svega u pogledu visine zarada, koju kako navodi UST "trpe više od 10 godina".

- Različitost materije kojom se bave u sudnicama nije i ne sme biti razlog za degradiranje značajno manjim zaradama u odnosu na svoje kolege sudije koje postupaju u redovnim sudovima, posebno što snose jednaku odgovornost i obaveze, ukazala je sudija.

Prema njenim rečima, sudije za prekršaje podnose veliki teret u radu pravosuđa, imajući u vidu veliki broj predmeta koji sudije imaju u radu i to u proseku po 1. 200 predmeta po sudiji, u zavisnosti od naseljenosti teritorije u nadležnosti konkretnog suda.

U većim gradovima sudije imaju i po više hiljada predmeta u radu, naglasila je Trifunović.

UST u saopštenju podseća da sudije za prekršaje primenjuju u svom radu pored Zakona o prekršajima i 273 druga zakona i 800 podzakonskih propisa iz svih oblasti života: bezbednosti saobraćaja, sprečavanja korupcije, javne bezbednosti, bezbednosti i zaštite zdravlja, javnog reda i mira, sprečavanja nasilja u porodici, kao nasilja na sportskim priredbama, zatim, carinn,a poreza, rada i socijalnog staranja, odbrane, zaštite ljudskih prava, zastite uzbunjivača, budžeta i javnih nabavki i mnogih drugih.

Počev od 1. januara 2010. godine, počeli su sa radom Prekršajni sudovi koji su ranije bili posebni državni organi za prekršaje, a prekršajni postupak je Zakonom o prekršajima uređen kao sudski postupak.

Predlog izmena Zakona o sudijama naodnoj skupštini ranije su podneli poslanici Ðorđe Komlenski, Marjan Rističević, Ana Karadžić i Bojan Torbica, a Vlada Srbije je nedavno dala pozitivno mišljenje o tom predlogu.

Sednica skupštine na čijem je dnevnom redu, pored ostalih i Predlog izmena i dopuna Zakona o sudijama počinje 30. marta.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

GAVRILOVA MAJKA I MOJ PRADEDA...: Princip PREDAK našeg poznatog pevača (FOTO)