ROMI I DALJE MARGINALIZOVANI: Brankica Janković - diskriminacija najizraženija kod obrazovanja i zapošljavnja
ROMI i Romkinje i dalje su marginalizovani i suočeni sa velikim teškoćama, a jedan od najvećih problema je visoka stopa siromaštva.
Foto: V. N.
Često su izloženi govoru mržnje, a diskriminacija je najviše izražena u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stanovanja, rekla je poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković na predstavljanju izveštaja „Romi u Republici Srbiji: izazovi diskriminacije“ nevladine organizacije „Praksis“.
Prema njenim rečima, problemi romske zajednice još su vidljiviji od početka pandemije kovida-19. Takođe je podsetila na istraživanje koje je njena kancelarija sprovela u saradnji sa nemačkom Organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ), a prema kojem anketirani smatraju da su im uskraćena prava i usluge samo zato što su Romi.
- Ipak, ohrabruje podatak da 88 odsto ispitanika prepoznaje obrazovanje kao najvažnije za ostvarivanje ravnopravnog položaja u društvu, što samo potvrđuje činjenicu da treba raditi na edukaciji romske dece i mladih i njihovoj punoj inkluziji u sve segmente društva – rekla je poverenica.
Dikriminaciju i govor mržnje na nacionalnoj osnovi iskusilo je više od deset puta u životu 66 odsto ispitanika romske nacionalnosti, a još 15,1 odsto njih se sa diskriminacijom suočilo manje od deset puta. Ove podatke istraživanja koje su sproveli Institut drušrtvenih nauka i Centar za istraživanje etniciteta, naveo je „Praksis“ u publikaciji koja je predstavljena. Diskriminaciju Romi prijavljuju retko jer, kako kažu, nemaju poverenje u institucije. Prema rezultatima pomenutog istraživanja, 71 odsto građana romske nacionalnosti nije prijavilo diskriminaciju, a nadležni organi su njene posledice otklonili samo u četiri od 23 odsto prijavljenih slučajeva.
Foto: M.M.I.
U „Praksisu“ naročito ukazuju na segregaciju dece, koju Romi navode, naročito u predškolskim ustanovama i osnovnim školama. U pojedinim mestima (Leskovac, Niš, Beograd, Bujanovac), roditelji drugih nacionalnosti izbegavaju da upišu decu u škole u blizini naselja gde žive Romi i u kojima nastavu pohađaju učenici romske nacionalnosti.
- Sagovornici su ukazivali i na prostornu segregaciju romskih naselja kao oblik diskriminacije, potom i na diskriminaciju u zdravstvenom sistemu i sistemu socijalne zaštite, kao i u postupanjima organa lokane vlasti, policije i sudova - navodi „Praksis“ u izveštaju i dodaje da se Romkinje neretko suočavaju i sa nasiljem u porodici, najčešće od muških pripadnika ili starije dominatne žene u okviru porodice. Nasilje u porodici, kao ni diskriminaciju, po pravilu ne prijavljuju.
Pomenut je i slučaj niških taksista, čije udruženje ima interni pravilnik po kojem vozači nisu dužni da prevoze Rome. U toku je sudski postupak zbog ove diskriminacije.
Preporučujemo
U VRŠCU OBELEŽEN DAN MATERNjEG JEZIKA: Laptopovi za najbolje studente na romskom jeziku
23. 02. 2021. u 10:01
NEVEROVATNO OTKRIĆE U RUMUNIJI: Koristila kamen kao držač za vrata, ispostavilo se da vredi milion evra
KAŽU da je nečije smeće nečije blago, ali komad „kamena“ koji je decenijama držao vrata otvorenim predstavlja blago po gotovo svačijim standardima.
09. 12. 2025. u 16:57
NOVO REŠENjE ZA UKRAJINU: Evropa pravi plan u slučaju da se SAD povuku iz konflikta
EVROPSKE diplomate pripremaju scenario podrške Ukrajini u slučaju povlačenja SAD iz konflikta, prenosi Blumberg, pozivajući se na izvore.
07. 12. 2025. u 13:19
Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića
DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.
07. 12. 2025. u 11:41
Komentari (2)