TRAŽE ALIBI DA NE BRANE ĆIRILICU: Lingvisti kritikuju stav Sekretarijata za zakonodavstvo, koji je odbacio Predlog zakona o jeziku i pismima

Lj. BEGENIŠIĆ

02. 04. 2021. u 10:00

NAKON što je Republički sekeretarijat za zakonodavstvo odbacio postojeći predlog zakona o zaštiti jezika i pisma i poručio da će morati da se piše novi tekst, lingvisti su ocenili da je taj postupak primer državne nebrige, neznanja, arogancije i ignorisanja struke kad su posredi identitetska pitanja.

ТРАЖЕ АЛИБИ ДА НЕ БРАНЕ ЋИРИЛИЦУ: Лингвисти критикују став Секретаријата за законодавство, који је одбацио Предлог закона о језику и писмима

Reklame - latinički natpisi u većini / Foto V. Danilov

Sekretarijat je, da podsetimo, naveo da predložena rešenja prevazilaze okvir službene upotrebe jezika i pisma kao oblika komunikacije između državnih i lokalnih organa vlasti s jedne strane i građana i drugih subjekata s druge strane i da spadaju u domen javne upotrebe jezika i pisma, što nije u delokrugu ovog sekretarijata. Oni su poručili i da Ministarstvo kulture može da pripremi nacrt zakona kojim bi se uredila javna upotreba jezika i pisma.

Odgovarajući na ovo obrazloženje, prof. dr Miloš Kovačević, koji je učestvovao u izradi zakonskog predloga, kaže da Sekretarijat ponavlja razloge neprihvatanja izmena propisa na koje je tadašnje Ministarstvo kulture odgovorilo na punih pet stranica, pre tri godine.

- Ili taj odgovor niko nije čitao, ili Sekretarijat ne (želi da) razume u čemu je problem "službene upotrebe jezika i pisma", o kojoj govori Ustav, a s kojom nije usaglašen Zakon o jeziku i pismima iz 1991. godine, koji je i sad na snazi - kaže, za "Novosti", prof. Kovačević. - Radna grupa obrazložila je tri vrlo bitna lingvistička (terminološka) pitanja: šta podrazumeva termin "službena upotreba jezika i pisma"; drukčije rečeno, je li to samo "oblik komunikacije između državnih i lokalnih organa vlasti s jedne strane i građana i drugih subjekata s druge", zatim šta podrazumeva termin "javna upotreba jezika i pisma", i konačno kakav je međuodnos "službene i javne upotrebe jezika i pisma".

PREDLOG ZAŠTITE U CRNOJ GORI

I DOK u Srbiji zaštita ćirilice ide traljavo, u Crnoj Gori, poslanici vladajućeg Demokratskog fronta podneli su parlamentu Predlog zakona o zaštiti ćiriličkog pisma. To podrazumeva ravnopravnu upotrebu ćirilice u radu državnih i lokalnih organa, javnih preduzeća, ustanova...

- Pod zaštitom ćiriličkog pisma podrazumeva se ravnopravna upotreba ćiriličkog pisma pri ispisivanju naziva mesta, naselja, ulica i trgova, naziva organa, organizacija i firmi... - piše između ostalog u Predlogu - preneo je podgorički portal CdM.

U Ustavu Crne Gore piše da su ćiriličko i latiničko pismo ravnopravni, ali da je u praksi latinica dominantna.

On navodi da je cilj izmene zakona podrazumevao promenu opsega termina "službena upotreba jezika i pisma", jer je nelogično da pod službenu upotrebu ne potpada upotreba jezika u školskom sistemu i medijima.

- Zar je službeni jezik obavezan samo za "državnu upotrebu", ili je njegova sfera upotrebe ako ne podudarna, onda bliska sferi upotrebe standardnog ili književnog srpskog jezika - pita Kovačević. - Navedene su i tvrdnje i nekih od najeminentnijih srpskih lingvista da "nikad nisu uspeli shvatiti koja je razlika između te dve upotrebe i da je to verovatno izmislio neki komunistički zakonodavac da bi mogao terorisati zdrav razum nosilaca srpskoga jezika". A da je javna upotreba nasleđe komunističkog perioda potvrđuje i činjenica da se u svim evropskim jezicima, jezicima Evropske unije govori samo o službenoj (official) i privatnoj (individual) upotrebi jezika i pisma, i da se baš nigde ne govori o "javnoj upotrebi" koja je suprotstavljena "službenoj".

Zato se postavlja pitanje, ističe naš sagovornik, dokle će u Srbiji, mimo celoga sveta postojati nedefinisana "javna upotreba", suprotstavljena "službenoj upotrebi", i dokad će se zakon o upotrebi jezika i pisma odnositi, s obzirom na službenu upotrebu, samo na državne organe.

Prema mišljenju prof. dr Sreta Tanasića, predsednika Odbora za standardizaciju srpskog jezika, u odgovoru sekretarijata ima i nešto korisno - srpska javnost konačno će da se upozna s kakvom administracijom imamo posla.

- Ovaj državni organ preuzeo je kompetencije jezičke struke, pa joj tumači određene datosti koje su pre svega lingvističke i sociolingvističke prirode. Oni su toliko visoko da ono što ne poznaju jednostavno preziru - kaže Tanasić.

A Miloš Kovačević pita:

- Kada će jednom većinski antićirilički delovi vlasti shvatiti da ove izmene nisu pravljene da bi se proterala latinica, nego da bi se sačuvala ćirilica kao nacionalno pismo, stavljanjem na mesto koje joj po Ustavu pripada. Ili će možda biti lakše promeniti Ustav kako bi se i ustavno ćirilica pustila niz vodu!

BRINU ZA PRIVREDU

SEKRETARIJAT se, eto, brine za trošak privrednih subjekta, ako bi se, ne daj bože, nazivi firmi ili deklaracije ispisivali ćirilicom. Za njih, očito, nije šteta što se zbog nedostatka zakona među Srbima širi jezička nekultura, i da je ćirilice svaki dan sve manje, osim na groblju - kaže Kovačević.

Tanasić dodaje da, prema mišljenju Sekretarijata, država treba da podržava zatiranje ćirilice, zarad pomoći privredi.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

ČUVAMO DEDOVINU I GROBOVE SINOVA Uprkos tragedijama, porodica Mihajla Tomaševića, iz Suvog Grla kod Srbice, opstaje na svom ognjištu (FOTO)

OVO su grobovi mojih sinova. Stojadina, rođenog 1979, koji je poginuo na Košarama i Stevana, dve godine mlađeg, koji je 2002, vozeći traktor nagazio na protivtenkovsku minu koju su na putu u selu postavili Albanci. Ovde na groblju mi je druga kuća, a ona u kojoj živim sa suprugom Miladinkom Micom i sinom Darkom je nekoliko kilometara odavde. I, dok sam živ sa Kosova i Metohije seliti se neću, čuvaću svoj dom i grobove sinova.

18. 04. 2024. u 10:45

Komentari (2)

NA TARI POČINJE NAPLATA ZA VOZILA: Za dolazak automobilom 300 dinara