SRPSKI LOGORAŠI ISTURENI KAO ŽIVI ŠTIT PA MUČKI UBIJANI: Za žrtve nema pravde ni posle 29 godina

N. Đurić

21. 06. 2021. u 19:02

ZA srpske mučenike iz takozvanog „živog zida“, koje su na derventskom području svirepo poubijali i ranjavali pripadnici hrvatskih jedinica, nema pravde ni nakon 29 godina.

СРПСКИ ЛОГОРАШИ ИСТУРЕНИ КАО ЖИВИ ШТИТ ПА МУЧКИ УБИЈАНИ: За жртве нема правде ни после 29 година

Foto: N. Đurić

Istureni ispred cevi, kopajući rovove, ubijeni su ratni zarobljenici, civili: otac Rade i sin Željko Bokur, Nenad Panzalović, Vujadin Ljubojević, Savo Pavlović, Dragan Grbić, Miro Jovičić i Milorad Gunjević.

Služenjem parastosa i polaganjem venaca ispred spomenika na raskrsnici puteva Gornja Lupljanica-Velika Sočanica-Dažnica (Tomasovo Brdo), obelžena je 29-godišnjica tog jednog od najgnusnijih zločina u prošlom ratu.

Dvojica Dervenćana, Čedo Ćudić i Blagoje Đuraš, juna 1992. godine, na najsvirepiji način su ubijeni, a ostali zarobljenici su su poslati na Tomasovo brdo da kopaju rovove, gdje su poginula njih osmorica, a ostali su uspeli da pobegnu i tako izbegnu smrt.

Drago Knežević, predsednik Udruženja ratnih logoraša Derventa, podsetio je da je 15 logoraša, meštana Čardaka okupiranog krajem aprila 1992. agresijom Vojske Hrvatske, odvedeno da kopaju rovove na Tomasovom brdu, iznad Dervente.

Foto: N. Đurić

- Oni su dovedeni na prvu borbenu liniju da kopaju rovove iz logora koji su, upadom Vojske Hrvatske preko Save, a potpomognute domaćom hrvatsko-muslimanskom koalicijom, već bili ranije formirani na području derventske opštine. Dreventski i Srbi iz susednih opština su u tim logorima stravično mučeni i ubijani. Ali, ovaj zločin na Tomasovom brdu, gde su srpski logoraši istureni kao živi štit i potom mučki poubijani i izranjavani, spada najmorbidnije - ogorčen je Knežević.

Knežević ukazuje na činjenicu da do danas nisu podignute optužnice protiv onih koji su krivi za smrt zarobljenika.

- Pre tri meseca imao sam sastanak sa zamenikom glavnog tužioca BiH koji mi je preneo radosnu vest da Tužilaštvo počinje da radi na slučaju Tomasovo brdo, gde su poginuli zarobljeni i to po komandnoj odgovornosti. Da se utvrdi ko je naredio da se zarobljenici izvedu između dve vatre, odnosno na borbenu liniju da kopaju rovove - kaže Knežević.

BIVŠI DOM JNA LOGOR I GUBILIŠTE

PARASTOS je služen i kod spomen-ploče na ulazu u današnji Centar za kulturu u Derventi, za pokoj duša svirepo pogubljenih mučenika Blagoja Đuraša i Čede Ćudića, zarobljenika u ovom nekadašnjem logoru za Srbe u bivšem Domu JNA.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Nova dimenzija života u delu Beograda koji se budi iz sna