PUTINOVO OBRAĆANJE NA "VALDAJU": Ovo je bio uslov za nezavisnost Ukrajine, oslobođeno još 1.300km, nadam se da će Vučić biti premijer

PREDSEDNIK Rusije Vladimir Putin počeo je obraćanje na plenarnoj sednici diskusionog kluba "Valdaj".

ПУТИНОВО ОБРАЋАЊЕ НА ВАЛДАЈУ: Ово је био услов за независност Украјине, ослобођено још 1.300км, надам се да ће Вучић бити премијер

foto: Kristina Solovyova/Sputnik/Profimedia

Kako je ranije danas rekao portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ovo je jedan od nekoliko godišnjih govora predsednika koje ceo svet željno iščekuje.

XXIII zasedanje Međunarodnog diskusionog kluba „Valdaj“ održava se u Moskovskoj oblasti od 28. septembra do 1. oktobra i okuplja 120 učesnika iz 40 zemalja.

Tema ovogodišnjeg kluba je „Odgovornost za budućnost: Granice mogućeg ili neograničene mogućnosti?“.

Ne održavaju izbore u Ukrajini, pa hoće da ih poremete i u Rusiji

Tokom izbora u Rusiji, Oružane snage Ukrajine pokušali da probiju PVO, a više od 1.600 dronova su pustili prema Moskvi u periodu od 19. do 20. septembra, dok su istovremeno gađali birališta i u drugim regionima Rusije. 

-Sami ne održavaju izbore, pa su nama pokušali da zasmetaju, izjavio je Putin.

Bez obzira na te pretnje, ruski narod je stajao u redovima da glasa, istakao je predsednik Rusije. 

-Mislili su da će se naše društvo raspasti, da će se ekonomija srušiti, a finansijski sistem razvaliti. Ali suočili su se sa onim što nisu očekivali – sa konsolidacijom i hrabrošću ruskog društva, stabilnošću ruske ekonomije. Svako može da pogreši. Ali da insistira na greškama može samo idiot. Ako ne vide da su pogrešili, treba nešto da menjaju, podvukao je ruski lider.

Rusija pristala na Američki predlog u Enkoridžu o Ukrajini

„Što se tiče Enkoridža — dati su nam određeni predlozi (u vezi sa Ukrajinom). Rekao sam: ‘Moramo da razmislimo o tome’, ali kada sam došao u Enkoridž, rekao sam da se slažemo sa predlozima SAD. U Enkoridžu nismo razgovarali o našim predlozima, već o predlozima SAD i ja sam došao da kažem da se slažemo“, naglasio je Putin.

Da li ima smisla držati se za teritorije koje će svakako biti izgubljene?

Oko 11 odsto Donjeske Narodne Republike je pod kontrolom Oružanih snaga Ukrajine, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.

"Ukrajinski vrh govori kako će održati preostalih 11 odsto teritorije DNR još godinu i po dana. U Evropi govore još dve godine. Mi smatramo da će se to desiti mnogo ranije, imajući u vidu tempo napretka naše vojske. Ako će te teritorije neizbežno da budu izgubljene, da li ima smisla držati se za njih?", upitao je Putin.

Kako je dodao, nije stvar u parčetu teritorije, već o ljudima i treba stvoriti uslove za dugoročni mir, a ne primirje. 

Putin o napretku ruske vojske

Ruske trupe su samo u septembru oslobodile 1.301 kvadratni kilometar u zoni Specijalne vojne operacije, rekao je Vladimir Putin.

Situacija na liniji borbenog dodira se aktivno razvija, a tempo napredovanja ruskih trupa se povećava, naglasio je predsednik RF.

Neutralnost je bila uslov za nezavisnost Ukrajine

Putin je podsetio da je neutralnost bila jedan od preduslova za rusko priznanje nezavisnosti Ukrajine 1991, a da je kijevski režim posle majdanskog puča u ustav upisao strateški cilj pristupanja NATO-u, što Rusija smatra nedopustivom pretnjom po svoju bezbednost.

Napomenuo je da je samo u septembru ruska vojska u zoni SVO zauzela preko 1.300 kvadratnih kilometara, napredujući dvostruko brže nego ranije.

Ruski odnos prema Africi nije kolonijalan

Afrika je veoma perspektivan kontinent, sa veoma mladim stanovništvom, primetio je Putin. Rusija želi da sarađuje sa Afrikom, ali ne na način na koji su to činili kolonijalisti, već da se razvijaju zajedno.

O reformi UN na primeru Srbije i Jugoslavije

Reforma UN je moguća samo uz široki konsenzus, naglasio je Putin. Važno je da odluke budu odobrene u Savetu bezbednosti UN i da ih ne donose pojedinačne zemlje ili grupe država, kao što je to bilo u slučaju sa Srbijom i Jugoslavijom, poručio je Putin.

"Zašto ih je tada sve bilo baš briga za principe UN? Zato što niko nije želeo da se svrsta uz stav Rusije", rekao je Putin.

Sergi Reboredo / Alamy / Profimedia

Putin odgovorio na pitanje koristi li AI

Veštačka inteligencija manje je moćna od ljudskog mozga, a zahteva i mnogo više energije, napomenuo je Putin. Njena prednost je što brže proizvodi željeni rezultat. Stoga bi danas trebalo da se koristi kao alat u rukama ljudi, a konačne odluke treba da budu na ljudima.ž

Na pitanje da li on lično koristi AI, Putin je odgovorio da "koristi znanje osoblja predsedničke administracije", a oni koriste sve ostale alatke.

Iran i palestinsko pitanje

Stav Rusije o Palestincima je jasan i nevezan za dnevnopolitičke okolnosti, izjavio je Putin: za mir je neophodno stvaranje suverene palestinske države.

On je pohvalio junaštvo i vrline pokojnog iranskog zvaničnika Alija Laridžanija, ubijenog u američko-izraelskom bombardovanju.

EU koči dijalog sa Rusijom

Na pitanje gosta iz Italije ima li Rusija preduslove za dijalog sa EU, Putin je odgovorio da nema.

"Mi nemamo preduslove za dijalog, sa celom EU ili pojedinačnim zemljama", rekao je. Italiju i ostale zemlje Moskva smatra delom Evroazije, a hoće li da ostanu u EU ili ne, to je njihov izbor.

"Ništa ne želimo da razbijamo, samo da gradimo saradnju", rekao je Putin.

Na pitanje moderatora Lukjanova da li bi pregovori bili lakši ako se raspadne EU, Putin je odgovorio da će "oni sami da se raspadnu", navodeći sve veću ekonomsku krizu u bloku.

O odnosima Rusije i Srbije

Putin je pohvalio stav Srbije o nizu pitanja, među njima i odluku Beograda da ne uvodi sankcije Rusiji.

Kolektivni zapad se nepravedno i asimetrično ponaša prema Srbima već decenijama, podsetio je Putin.

"Srbi su podeljen narod, podeljen silom. To je nepravda", rekao je Putin, a svaka nepravda doprinosi daljim sukobima.

Pohvalio je rukovodstvo Srbije na čelu sa "bivšim predsednikom a nadam se budućim premijerom" Aleksandrom Vučićem i rekao da će Rusija znati da ceni politiku Beograda.

Na pitanje moderatora da li je bila zbunjujuća poseta Vladimira Zelenskog Beogradu, Putin je odgovorio: "Nas ništa ne zbunjuje, mi se bavimo politikom".

Odnosi sa Japanom

U stavu Rusije prema Japanu ništa se nije promenilo. Promenio se stav Japana, podsetio je Putin.

"Tokio je uveo sankcije Moskvi, a sad najviši zvaničnici daju oštre izjave. Rusija nije zadovoljna planovima remilitarizacije Japana, ili stvaranja vojnih blokova u regionu", napomenuo je ruski predsednik.
 

Putin i Si komunicirali bez reči

Rusija i Kina govore o konceptu "države-civilizacije" radi zaštite tradicionalnih vrednosti, istorije i tradicija, humanitarnih stvari, jer je to u domenu civilizacija, dok su države subjekti međunarodnog prava, odgovorio je Putin na pitanje gosta iz NR Kine.

Kao primer međusobnog razumevanja, naveo je nedavni samit BRIKS-a u Indiji, kada se našao nasamo sa Si Đinpingom bez prevodilaca.

"Razumeli smo se bez reči", rekao je Putin.

Zapad je izvršio agresiju na Rusiju

"Ovo što se dešava u Ukrajini je takođe agresija kolektivnog zapada na Rusiju, samo rukama kijevskog režima", rekao je Putin odgovarajući na pitanje o ratu SAD i Izraela protiv Irana.

Ruski predsednik je podržao ukidanje sankcija SAD Iranu i skoro otvaranje Ormuskog moreuza za saobraćaj, kao i dogovor na osnovi Memoranduma o razumevanju potpisanog letos.

Crno more i udari po Ukrajini

Rusija je pokrenula kampanju udara na ukrajinske brodove u Crnom moru posle niza ukrajinskih napada na ruske tankere i civilne brodove, kojim se kijevski režim javno hvalio, rekao je Putin.

Napomenuo je da svi brodovi koje Rusija napada prevoze vojni teret, što se vidi po sekundarnim detonacijama.

Ukrajinski udari na ruske rafinerije su Rusiju koštala oko jedan odsto BDP-a, po nekim procenama, pa je Moskva uzvratila po objektima koji su važni za njihovu privredu, i sad Ukrajina više nema metalurgiju, rekao je Putin.

Sada sa svih strana sveta mole Rusiju da prestane, jer je u Americi skup dizel, ali uzrok toga su "sankcije" a ne ruska odmazda, napomenuo je predsednik.

Rusija će recipročno da odgovori na napade

"Mi smo za slobodu plovidbe", rekao je Putin o pokušajima otmice i zaplene brodova s ruskim tovarima. 

"Nema potrebe za novim pravilima, samo da se postojeća sprovode", dodao je. Rusija rezerviše pravo da odgovori na isti način, gde god bude htela, na Baltiku, Pacifiku, ili gde god.


Zapad tuđim rukama ratuje protiv Rusije

"Kijevski režim se dugo bori prvenstveno zahvaljujući zapadnoj vojnoj pomoći. Svima je jasno da Ukrajina ne može da funkcioniše samostalno, ona već gubi karakteristike državnosti", rekao je Putin.

Rusija mora da ima u vidu da NATO pokušava protiv nje da ratuje "tuđim rukama", gurajući narod Ukrajine u smrt i propast, upozorio je.

Moskva treba da zna odakle dolaze sve pretnje i kako s njima da se izađe na kraj, rekao je ruski predsednik, odgovarajući na pitanje šta bi moglo da se desi ako određena preduzeća u EU počnu da isključivo proizvode oružje za Ukrajinu.

 

Evropi ne pretimo, oni prete nama

"Mi nikome ne pretimo. Ovo je dogovor na pokušaj pretnje nama", rekao je Putin na pitanje o nedavnim izjavama Moskve.

Neke zemlje NATO stalno govore da se spremaju na rat sa Rusijom do 2030. Sad organizuju neke vežbe u Baltiku, pokušavaju da presreću naše brodove. To je sve eskalacija. Sad govore o napadu na Kalinjingrad, napomenuo je Putin.

Moskva je samo rekla da u slučaju napada na njenu teritoriju, bilo Kalinjingrad ili negde drugo, namerava da primeni "sva sredstva koje imamo na raspolaganju".

Rusija je svesna da EU ima dva puta više stanovnika, pa će upotrebiti sredstva i oružje u kojem ima nadmoć, objasnio je.

Pritom saopštenje ruskog Ministarstva spoljnih poslova nije rekla ništa o nuklearnom oružju. Ima i drugog oružja koje može da se primeni, ali o tome će odlučiti Moskva, dodao je Putin.

Ponovio je da je priča po EU o navodnoj "ruskoj pretnji" za unutrašnje političke potrebe i ne odgovara stvarnosti.

Sve je počelo napadom na SR Jugoslaviju

Sve što se dešava danas počelo je napadom NATO na Jugoslaviju, izjavio je Putin.

"Raspadom SSSR-a, nestalo je višedecenijske ravnoteže. NATO je pokrenuo su vojnu akciju bez odobrenja Saveta bezbednosti UN. Bombardovali su zemlju u srcu Evrope, bombardovali Beograd", rekao je Putin.

"Od toga je sve počelo", istakao je ruski predsednik.

Kakva bude Evroazija, biće i svet

Postoji mnogo problema vezanih za klimu, životnu sredinu, siromaštvo i nejednakost. Nema razloga očekivati da će međunarodna zajednica uskoro rešiti ova pitanja. Ali ako se ova pitanja ne reše globalno, potrebno ih je rešiti barem na regionalnom nivou.

Naš dom je Evroazija. Od toga kako uredimo Evroaziju, mnogo toga zavisi u svetu, rekao je Putin.

U kontekstu rastuće globalne nestabilnosti, ideja o većem evroazijskom partnerstvu dobija poseban značaj, istakao je predsednik. Zadatak i odgovornost evroazijskih zemalja je da maksimalno zaštite ovaj prostor od globalnih rizika i ojačaju međusobnu povezanost. Evroazija može postati prototip interakcije gde razlike u kulturi, religiji i tako dalje nisu prepreke, već prednosti.

Vrednost Evroazije leži u njenoj samodovoljnosti i sposobnosti da reši bilo koji problem. Jedino što je potrebno za dalji razvoj je trajni mir, naglasio je Putin.

Humanitarno pravo je opet aktuelno

Rusija je još 1899. predložila Hašku konvenciju o regulisanju vojnih dejstava. Činilo se da su da svetski ratovi izbrisali ta dostignuća humanitarnog prava, ali sada je ponovo došlo vreme da se ovo pitanje pokrene, rekao je Putin.

Sukobi su, nažalost, uvek postojali, postoje i uvek će postojati. Ali profesionalizam u vojnoj sferi podrazumeva poštovanje humanitarnih normi. Konkretno, ruska vojska nikada nije prva pokrenula napade na kritičnu infrastrukturu neprijatelja koja nije primarno vojne namene, naglasio je ruski predsednik.

Stanislav Petrov spasao svet, veštačka inteligencija ne bi dobro procenila situaciju

Svet se sada nalazi u fazi previranja. Da bismo dostigli kreativnu fazu, koja će stići pre ili kasnije, moramo preživeti sadašnji opasni trenutak i izbeći najopasnije pretnje, napomenuo je Putin.

"Nemoguće je zaustaviti tehnološki progres, ali moramo da budemo svesni mogućih posledica, na primer kada veštačka inteligencija sama donosi odluke u ratnim okolnostima", rekao je Putin.

Putin je podsetio na incident iz 1983, kada je sovjetski oficir Stanislav Petrov odbio da lansira nuklearne rakete iako su mu sistemi upozorenja govorili da je u toku američki napad, jer je shvatio da je u pitanju greška, i tako sprečio treći svetski rat. 

O prošlosti i budućnosti

Svakoj naciji je potrebna perspektiva, vizija za budućnost. Nje nema bez istorijskih temelja, bez prošlosti i nasleđa predaka. Ali bez budućnosti, prošlost nema smisla, rekao je Putin.

"Ne treba postati muzej veličine predaka", već se mora voditi računa da se nacionalna tradicija ne pretvori u antikvitet, napomenuo je ruski predsednik.

Prava veličina jedne države je nemoguća bez sposobnosti da se ide u korak sa vremenom, a idealno, da se bude korak ispred.

Zapad će morati da prizna realnost

Bivši hegemon će neizbežno morati da prizna realnost multipolarnog sveta, primetio je Putin.

"Moraće da nauči da sarađuje sa zemljama globalne većine. Moraćemo da živimo u nestabilnom, promenljivom svetu. Ovaj put će biti prepun neprijatnih, pa čak i opasnih pojava, ali je neizbežan", dodao je.

O raspadu SSSR

"Sovjetski lideri hteli su da se dopadnu Zapadu", podsetio je Putin, navodeći da su skupo platili slepo verovanje zapadnim partnerima i uverenost u mogućnost nekih "džentlmenskih sporazuma", dok je Zapad hteo da preoblikuje svet i da ga prigrabi što je više moguće.

Zapad želi samo očuvanje hegemonije

Zapad nije zainteresovan za rešavanje problema, već za očuvanje sopstvene hegemonije. 

"U nekim slučajevima, sve se svodi na sebičnost, a ponekad čak i agresiju", rekao je Putin.

Napuštanje opštepriznatih pravila, odricanje od principa jedinstvene bezbednosti, pretvara se u agresivne pokušaje pribavljanja jednostrane dobrobiti.

AI i stranputice digitalnog totalitarizma

Još jedan primer izazova pred čovečanstvom je veštačka inteligencija, rekao je ruski predsednik. Egzistancijalno je pitanje kako države u doba digitalizacije mogu da obezbede svoj digitalni suverenitet i izbegnu stranputicu "digitalnog totalitarizma". 

Opasna situacija u Evropi i svetu

Ruski predsednik je rekao da je situacija u Evropi i u svetu opasna.
"Zapad je u praksi učinio sve da dokrajči Rusiju, bez obzira na višegodišnje pokušaje Moskve da postane deo jedinstvenog prostora", naveo je on.

Budućnost u nestabilnom svetu

Rusiju čeka budućnost u izuzetno nestabilnom i promenljivom svetu, upozorio je ruski predsednik.

"Rusija nije zaboravila da su njeni protivnici postavili za cilj da je strateški poraze", naveo je Putin.

Nije Rusija ta koja je izazvala sukob

Stručnjaci postavljaju pitanje: Rusija govori o miru, a navodno je sama započela rat, naveo je Putin i dodao:

"Rusija nije ta koja je izazvala ovaj sukob: nije bilo potrebe da se Ukrajina pretvara u „anti-Rusiju”, niti da se u blizini zemlje postavljaju vojne baze, kao ni da se tenkovima gaze ili raketama zasipaju nenaoružani ljudi samo zato što su po nacionalnosti i duhu Rusi."

Istina je da nije Rusija počela rat, nego su sa Rusijom počeli da ratuju, istakao je on. Zemlja je bila prinuđena da na očiglednu agresiju odgovori i zaštiti sebe sa oružjem u rukama.

U politici se krše svi mogući tabui

Trenutno se krše svi zamislivi i nezamislivi tabui u globalnoj politici, izjavio je Putin.

Čini se da za mnoge zemlje preovladava princip da „sila stvara pravo”, ali to ne vodi ničemu dobrom, napomenuo je predsednik.

Na velikim silama - velika odgovornost

"Da li smo trenutno osuđeni na haos? Ne, takvi zaključci su preuranjeni", naglasio je Putin.
U prošlosti su odgovorne sile uvek bili rivali, ali i sarađivale, gradeći sisteme odnosa i nastojeći da očuvaju stabilnost. Sada, u uslovima institucionalnih kriza, na velikim silama leži velika odgovornost.

BRIKS i druge nove strukture

Institucije nastale nakon Drugog svetskog rata ne odražavaju savremenu realnost, istakao je Putin.

"Nastaju nove zajednice, uključujući regionalne blokove i strukture poput BRIKS-a. Međutim, pred svima njima stoji veliki zadatak definisanja funkcija i zajedničkih ciljeva. To je dug i težak put sa mnogo nepoznanica", dodao je on.

Kritike na račun UN

Kritike se mogu uputiti i Ujedinjenim nacijama, koje bi trebalo da služe kao centralni mehanizam za koordinaciju. Mnoge od tih kritika su opravdane, s obzirom na to da tom organizacijom zapravo upravlja zapadna manjina, rekao je Putin.

"Rusija, kao i do sada, podržava pravednu reformu UN. Ali, to je nemoguće bez unutrašnjeg konsenzusa. Moskva se zalaže da UN budu odraz celog sveta, uključujući zemlje Afrike, Azije, Latinske Amerike. Nije reč samo o proširenju SB UN i drugih organa, već o novim idejama", rekao je on.

Nastavak sukoba u svetu verovatan

Nastavak međunarodnih sukoba je veoma verovatan, upozorio je Putin.

Minimiziranje rizika u savremenom svetu predstavlja ključni zadatak. Odgovornost leži u tome da se pomogne ljudima da prepoznaju te rizike i budu spremni za njih, dodao je predsednik.

"Kako je govorio jedan klasični pisac: 'ne treba dozvoliti da se od drveta ne vidi šuma' . Nova realnost koja se pojavljuje doprineće stvaranju novih instrumenata, ali to je veoma dug proces", rekao je on.

Početak potpuno nove realnosti

Iako čovečanstvo naslućuje velike promene, još uvek nije u potpunosti shvatilo stvarne razmere izazova koji one nose. Ovo označava početak potpuno nove stvarnosti, u kojoj su pretnje i opasnosti neraskidivo isprepletene sa prilikama.

Suština nije toliko u promeni odnosa snaga među državama, koliko u činjenici da te promene utiču na samu biološku i moralnu suštinu ljudskih bića, istakao je šef ruske države.

Dogovor neminovan

Svi na svetu — Istok i Zapad, Sever i Jug — moraće pre ili kasnije da postignu dogovor o principima novog svetskog poretka, izjavio je Putin.

Ključni zadatak - očuvati globalni mir

Predsednik Rusije Vladimir Putin počeo je izlaganje na "Valdaju". Na samo početku je istakao da je jedan od ključnih zadataka osigurati globalni mir i bezbednost upravo sada i kako izbeći najgore moguće scenarije.

Svet je dostigao odlučujuću prekretnicu u svom razvoju, i to nije samo pitanje politike.

Počinje diskusija

Ruski predsednik je završio svoje uvodno izlaganje. Sada počinje diskusija, koju je pokrenuo moderator Fjodor Lukjanov pitanjem o nemačkom političaru Egonu Baru, kojeg je Putin citirao tokom govora. 

sputnikportal.rs/rt.rs

BONUS VIDEO - IZBODEN MUŠKARAC U NOVOM SADU: Napadač mu prišao dok je izlazio iz auta

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

MISLILA SAM DA ĆU UMRETI: Lepa Brena o teškom zdravstvenom problemu - Bila sam jako uplašena, tumor markeri su bili povišeni