SRAMNE REČI ANGELE MERKEL U MEMOARIMA: Evo šta je napisala o bombardovanju Srbije, ratovima i Zapadnom Balkanu
SA MNOGO pompe, u knjižare su stigli memoari bivše nemačke kancelarke Angele Merkel pod naslovom „Sloboda“. U njima se na nekoliko mesta spominju Srbija i Zapadni Balkan.
Foto: I. Marinković, Profimedia
Kada je ruski predsednik Vladimir Putin govorio na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti, nemačka kancelarka Angela Merkel, tada još početnica na funkciji, sedela je u prvom redu, piše Dojče vele.
Taj govor iz 2007. godine mnogi će kasnije opisati kao najavu onoga što Putin namerava.
Rekao je i da Evropska unija i NATO ne mogu glumiti zamenu za Ujedinjene nacije – čime je, kako to tumači i Merkel, aludirao na bombardovanje SR Jugoslavije 1999. godine bez mandata UN-a.
- Dobro sam mogla da posmatram Putina tokom govora. Govorio je brzo, delom bez rukopisa, koji je verovatno uglavnom sam napisao, možda i svaku reč - opisuje Merkel u svojim memoarima „Sloboda“ (Freiheit), koji su u prodaji od ovog utorka (26.11.).
Foto: Tanjug
O bombardovanju i agresiji na Srbiju
- Najviše me uznemiravala njegova (Putinova) uverenost u sopstvenu nepogrešivost: ni reči o nerešenim sukobima pred njegovim vratima u Nagorno-Karabahu, Moldaviji i Gruziji, kritika "intervencije" NATO-a u Srbiji, ali ni reči o strašnim zločinima Srba tokom raspada bivše Jugoslavije, ni reči o razvoju unutar same Rusije - piše Merkel.
Na drugom mestu u knjizi, Merkel bombardovanje Srbije opisuje ovako: „Kao deo operacije NATO Allied Force, vazdušne snage borile su se protiv srpskih i jugoslovenskih trupa Slobodana Miloševića. One su bile brutalne prema albanskom stanovništvu u pokrajini Kosovo i terale su ga u izbeglištvo kako bi sprečile nezavisnost Kosova.“
Foto D. Milovanović
To nisu jedina mesta u opsežnoj knjizi gde se spominju Hrvatska, Srbija ili Zapadni Balkan. Međutim, u knjizi se nijednom poimence ne spominje nijedan političar sa Balkana.
„Trnovit“ put do EU – jedina šansa
Celo poglavlje u knjizi posvećeno je Zapadnom Balkanu. Merkel opisuje jedan sastanak s vicekancelarom Zigmarom Gabrijelom, ministrom spoljnih poslova Frank-Valterom Štajnmajerom i drugima. Tema je bila kako obeležiti razne okrugle godišnjice 2014. godine – na primer, 25 godina od pada Berlinskog zida ili stotinu godina od početka Prvog svetskog rata.
Gabrijel je, piše Merkel, rekao kako se ne bi trebalo samo vraćati u prošlost, već razmišljati i o poukama iz istorije za današnje probleme. Merkel je odgovorila:
- Imate pravo, posebno kada se radi o Prvom svetskom ratu. Nakon jugoslovenskih ratova devedesetih godina, moramo doprineti trajnom obezbeđivanju mirnog suživota na Zapadnom Balkanu, tu još imamo mnogo posla.
Kako podseća Merkel, u to vreme Slovenija i Hrvatska već su bile u EU, dok su ostale zemlje regiona – Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, tzv. Kosovo i Albanija – bile u ovoj ili onoj fazi puta ka EU.
- Ali u našim razgovorima najviše su nas brinule trajne tenzije, pre svega između Srbije i Kosova, kao i unutar samih država, posebno Bosne i Hercegovine. Čak i te 2014. godine, sto godina nakon početka Prvog svetskog rata, mir u regionu bio je krhak - piše bivša kancelarka.
Na opisanom sastanku, piše, predložila je da se zemlje Zapadnog Balkana koje još nisu u EU okupe na skupu kako bi se ojačala njihova međusobna saradnja.
Rađanje Berlinskog procesa
Štajnmajer je upozorio da bi to moglo izgledati neprimereno – da, s obzirom na nemačku istoriju, Berlin poziva na takve sastanke bez šireg dogovora u Evropi. Merkel se složila. Prvu konferenciju organizovala je Nemačka, ali uključile su se i druge zemlje. Tako je nastao takozvani Berlinski proces, za koji Merkel smatra da je „veliki uspeh.“
Foto AP
Pre svega su, piše, tamo dogovarani konkretni projekti Evropske komisije i država regiona – infrastrukturni projekti, kancelarija za saradnju mladih RYCO i ekonomska saradnja.
- Dobro je što nismo čekali dok sve te zemlje ne postanu deo Evropske unije kako bismo pronašli modele saradnje - ocenjuje Merkel.
Ipak, kratko poglavlje zaključuje time da ima još mnogo problema:
- Bila sam i ostala uverena da jedino članstvo svih država Zapadnog Balkana u EU može obezbediti trajan i miran suživot u regionu. Koliko god da je put do tamo trnovit, njime se mora ići.
Izbeglička kriza i Balkanska ruta
U poglavlju „Uspećemo“ (Wir schaffen das) – što je najpoznatija izjava Angele Merkel kojom je bodrila javnost dozvoljavajući ulazak stotinama hiljada izbeglica – ona podseća da su u Nemačku i pre tog talasa kao tražioci azila dolazili građani Srbije, Makedonije, Crne Gore, BiH i Albanije, kojima nije bila potrebna viza za ulazak u šengenski prostor.
Dogovor koji je postigla s Turskom 2016. godine, da ta zemlja zadrži migrante u zamenu za milijarde evra iz Brisela, Merkel brani rečima da je htela trajno smanjiti broj dolazaka i poštedeti same migrante stradanja u Egejskom moru.
Foto AP
- Sve dok su odande hiljade ljudi dnevno stizale preko Grčke, napori – koje su žestoko tražili i neki evropski čelnici – od strane Slovenije, Hrvatske, Srbije i bivše jugoslovenske Republike Makedonije da zatvore svoje granice na Balkanskoj ruti za izbeglice i migrante, bili su više izraz kratkovidog razmišljanja nego putevi do rešenja.
O knjizi
Knjiga, koju je napisala sa svojom dugogodišnjom saradnicom Beate Bauman, obuhvata godine provedene u DDR-u, kao i šesnaest godina na funkciji nemačke kancelarke. Izdavač Kiepenheuer & Witsch stavio je knjigu u prodaju po ceni od čak 42 evra. Prema pisanju Špigela, Merkel i njena koautorka možda su dobile i više od deset miliona evra avansa za knjigu.
Preporučujemo
"TRAMP BIO OPSEDNUT TIME" Merkelova otkrila brojne tajne pred izlazak njenih memoara
23. 11. 2024. u 16:52
HRVATSKOJ STIGLA PORUKA IZ IZRAELA: Potpuno prekinite diplomatske odnose sa Teheranom
AMBASADOR Izraela u Hrvatskoj Gari Koren pozvao je zvanični Zagreb da prekine diplomatske odnose s Teheranom i sprovede bezbednosne provere osoblja iranskog diplomatskog predstavništva u Hrvatskoj jer bi, kaže, među njima moglo biti "špijuna" Revolucionarne garde koja se u EU smatra terorističkom organizacijom.
06. 03. 2026. u 09:10
ŠOK ISTRAGA AMERIKANACA: Evo ko je gađao iransku školu u kojoj su poginule devojčice
AMERIČKI vojni istražitelji veruju da je verovatno da su američke snage odgovorne za napad na iransku školu za devojčice u kojem je u subotu poginulo više desetina dece, ali još nisu doneli konačan zaključak niti su završili istragu, rekli su za Rojters dvojica američkih zvaničnika.
06. 03. 2026. u 08:23
NOVI EKSPLICITNI SNIMCI MIRJANE PAJKOVIĆ: Policija sumnja KO je na snimku, drugi muškarac - odmah saslušana
RANIJE je objavljen i video za koji je deo medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade. Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.
07. 03. 2026. u 22:55 >> 23:05
Komentari (7)