ANA SOFRENOVIĆ ZA NOVOSTI: Rade se sve ozbiljniji projekti, a samim tim i sve veće produkcije

06. 09. 2020. u 13:25

GLUMICA Ana Sofrenović, koja je aktivna u domaćim i inostranim projektima, predsedava stručnom žiriju ovogodišnjeg, 10. po redu Festivala drama i serija.

АНА СОФРЕНОВИЋ ЗА НОВОСТИ: Раде се све озбиљнији пројекти, а самим тим и све веће продукције

Foto Privatna arhiva

Selekcija FEDIS odabrala je 13 TV ostvarenja, koja će se takmičiti za nagradu Zlatna antena u nekoliko kategorija. Prošle sezone, na malim ekranima premijerno je emitovano više od 20 domaćih TV i mini-serija, različitih žanrova, tematike i kvaliteta. O ponudi domaće serijske produkcije koja je bila predmet žiriranja, Sofrenovićeva, za "Novosti", kaže da svaka sezona donosi novi kvalitet, bar u nekom segmentu.

- Rade se sve ozbiljniji projekti, a samim tim i sve veće produkcije. Od pojedinačnih segmenata, najviše su napredovali fotografija, kostim, scenografija i muzika, a tek onda režija, scenario i gluma - ističe Ana.

Budući da je u ponudi bilo savremenih, mističnih, generacijskih, krimi i dramskih žanrova, predsednica žirija podseća da su režija, pisanje scenarija i gluma, izuzetno kompleksne veštine za razvijanje.

- Potrebno je da se mnogo radi na njima, ali kroz nove projekte, koji pred autore postavljaju sve veće izazove. Najlepši mi je utisak što je dosta autora krenulo upravo u nove prostore rada.

Priznata dramska umetnica objašnjava da je osetljiva na činjenicu da još nema dovoljno ženskih uloga, dok muški likovi i dalje dominiraju u serijama.

- Pisanje kompleksnih ženskih likova traži scenariste koje ta tema inspiriše, a potom i reditelje kojima je ona važna i zanimljiva. Ima ženskih likova i neki su odlično i napisani i odigrani, ali su i dalje, sem nekoliko izuzetaka, svedeni na nekoliko stereotipa. Nadam se da će se to u skorijoj budućnosti promeniti, jer trenutno imamo odlične glumice svih generacija, tako da nam talenta ne fali ni za najzahtevnije uloge - ističe Sofrenovićeva.

Komentarišući povratak nagrade "Novosti", za najpopularniji glumački par u okviru FEDIS, Ana primećuje da je ovo dragocena nagrada, jer je usko povezana sa publikom i njenim izborom.

- Serije su namenjene širokoj publici, a ona se vezuje za likove u omiljenim serijama, odnosno za glumce i glumice koji ih igraju.

O značaju FEDIS, kao "rendgena" domaće serijske produkcije, predsednica žirija zaključuje da ovaj festival ima retku priliku da iz mora serija, različitih žanrova i kvaliteta, ukaže javnosti na najbolja dostignuća u svakoj sezoni.

- Time festival podržava i nagrađuje autore, ali ih i predstavlja publici kroz mišljenja stručnih ljudi ih naše branše. Ovime se, sigurno, na još jedan način razvija i edukuje nova publika.

ČLANOVI ŽIRIJA

ŽIRI ovogodišnjeg FEDIS je dvodomni i broji 12 članova. Stručni žiri, u sastavu prof. dr Nikola Stojanović, Jelena Jovović, Zoran Panović i Robert Čoban, donosi odluke na osnovu tri nominacije žirija struke i jedne nominacije selektora festivala. U žiriju struke su Milorad Damjanović, Milan Konjević, Ivan Jovanović, Predrag Bambić, Ivanka Krstović, Vladimir Marković i Aleksandar Sanja Ilić.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
TA KUĆA JE STVARNO UKLETA Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

"TA KUĆA JE STVARNO UKLETA" Majci i ocu prerezao grkljan, pa sebi isekao vene: Novi detalji porodične tragedije u Čačku

PRVI rezultati istrage tragedije koja je otkrivena u subotu ujutru u porodičnoj kući u blizini „Slobodine“ raskrsnice u Čačku, govore da je Vladimir Čarapić (47) nožem preklao vrat svojoj majci Mili (72), a potom i svom ocu Neđu (79). Zatim je sebi istim sečivom naneo više uboda po grudima i stomaku, a na kraju je prerezao vene leve ruke i tako na smrt iskrvario.

07. 12. 2025. u 13:36

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

Završio glumu, pa radio na mešalici, rat ga udaljio od ljubavi - životni put Jova Maksića

DETINjSTVO glumca Jova Maksića oblikovalo se u maloj seoskoj sredini podno Dinare, u selu Plavno kod Knina, gde je porodica živela zbog očevog svešteničkog službovanja. Rani period života opisuje kao vreme potpune slobode i radosti, kada je gotovo čitavo selo bilo prostor za igru i maštarije. U takvoj atmosferi formirala se njegova emotivna struktura — vezanost za zajednicu, toplina porodičnih odnosa i zahvalnost za jednostavne stvari.

07. 12. 2025. u 11:41

Komentari (0)

POSLE NEKOG VREMENA: Nebojša Pajkić u javnosti- evo kako danas izgleda (FOTO)