NEOBIČAN PRIRODNI EKSPERIMENT: Farmer napustio ovce pre skoro 100 godina pa se desilo - ovo

BANKROT jednog novozelandskog farmera pre gotovo sto godina doveo je do neobičnog prirodnog eksperimenta. Nakon propasti farme na subantarktičkom ostrvu Kampbel 1931. godine, oko 4.000 ovaca ostalo je prepušteno samo sebi.

НЕОБИЧАН ПРИРОДНИ ЕКСПЕРИМЕНТ: Фармер напустио овце пре скоро 100 година па се десило - ово

Foto: laurentiu iordache / Alamy / Profimedia

Decenije izolacije i života u surovim uslovima stvorile su populaciju sa retkim naslednim osobinama, koja je privukla pažnju naučnika, piše Timesofindia.

Uzgoj ovaca na ostrvu započeo je još 1895. godine, a različiti upravnici tokom godina dovodili su različite rase. Poslednji zakupac farme, Džon Varen, nije uspeo da održi poslovanje zbog velikih troškova prevoza i pada cena vune i mesa nakon početka "Velike depresije". On i njegovi radnici dve su godine bili zarobljeni na izolovanom ostrvu, a nakon njihovog spašavanja 1931. farma je potpuno napuštena.

Zanimljive promene u populaciji ovaca

Osim oko 4.000 ovaca, na ostrvu je ostalo i 20 do 30 goveda. Životinje su morale da se prilagode životnoj sredini udaljenoj oko 620 kilometara južno od ostrva Stjuart, obeleženoj snažnim vetrovima, vlagom i tresetištem.

Istraživanje biologa M. R. Rudžea, objavljeno u časopisu New Zealand Journal of Ecology, dokumentovalo je zanimljive promene u populaciji. Broj ovaca najpre se smanjio na približno 1.000 do 1961. godine, a zatim se ponovo povećao na oko 3.000.

Još su zanimljivije bile promene njihovih fizičkih i reproduktivnih osobina. Ovce su počele polno sazrevati ranije, a stopa jagnjenja do 1970. bila je viša nego u vreme dok su farmom upravljali ljudi. Razvile su i sposobnost prirodnog odbacivanja runa, odnosno vuna im je počela otpadati u ciklusima jer ih niko nije šišao. Zabeležena je i otpornost na trulež papaka.

Sačuvano genetsko nasleđe

Međutim, brojno stado počelo je ozbiljno da ugrožava izvornu vegetaciju ostrva, zbog čega su vlasti 1970. preduzele mere njegovog uklanjanja. Postavljena je ograda koja je podelila ostrvo, a naučnici su 1975./1976. spasili deset ovaca i prebacili ih na Novi Zeland radi kontrolisanog uzgoja.

Preostala divlja populacija postepeno je uklonjena kako bi se omogućio oporavak jedinstvene ostrvske flore, uključujući takozvane divovske zeljaste biljke.

Tako je završio gotovo 45-godišnji život stada bez ljudske brige. Iako ovce sa ostrva Kampbel danas više ne postoje u divljini, njihovo genetsko nasleđe sačuvano je zahvaljujući deset izdvojenih jedinki. Neobična priča o propaloj farmi tako je postala vredan primer uticaja prirodne selekcije i izolacije na razvoj životinjskih populacija.

(Agroklub)

Prave stvari imaju smisla samo kada ih radimo na svoj način.

Isto je i sa kafom, u njoj najviše uživamo kad je napravimo baš po svom.

Doncafé. Baš za tebe.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi

Komentari (0)

NOĆNE MORE BRISELA: Od koga strahuju moćnici EU? - Ko kome zadaje glavobolje?